Emina Šišić: Po čemu ćemo pamtiti 2020. godinu

Uoči dočeka Nove godine, na izmaku "stare", obično sumiramo rezultate i izvlačimo određene zaključke za narednu godinu. Podsjećamo se lijepih, ali i onih manje lijepih trenutaka koji su obilježili prethodnih 365 dana.

Pandemija coronavirusa, gotovo sve nas je zaustavila u novim planovima, idejama, na putu ka boljem i većem.

U duhu ispraćaja ove "pandemijske" godine, u nastavku pročitajte osvrt godine Emine Šišić, članice Uprave Bosna Bank International (BBI)

 

1. Kakva je situacija u Vašoj kompaniji?  Koliko je corona-kriza uticala na poslovanje?

- Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo je izvrsno započela 2020. godinu, nastavivši trendove rasta iz 2019. godine. Sa februarom smo imali rast dobiti u odnosu na isti period prošle godine od čak 46%. Nažalost, u trećem mjesecu je krenula pandemija i, kao i svima drugima, usporila poslovanje. Od vremena uvođenja vanrednog stanja u fokusu je bilo urgentno provođenje mjera iz Odluke Agencije za bankarstvo FBiH u cilju ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom i podrškom klijentima čija je sposobnost plaćanja obaveza bila otežana ili potpuno onemogućena u tim uslovima.

Kao islamska banka koja je partner svojim klijentima u ugovornom odnosu, Banka nije posezala za mjerama kratkoročnih efekata, odnosno nije pravila izlazne strategije, raskidala postojeće aranžmane ili uskraćivala klijentima finansijsku podršku. Odobravana su i dodatna likvidna sredstva, prije svega poslovnim partnerima, kako bi prevazišli probleme nastale iznenadnim poremećajem u njihovom proizvodnom i prodajnom ciklusu.

Nakon isteka perioda vanrednog stanja, kontinuirano pratimo i analiziramo uticaj pandemije na poslovanje naših klijenata. Na bazi individualnog pristupa sa svakim pojedinačnim klijentom, kako pravnim tako i fizičkim licem, pronalazimo najprikladnija rješenja za servisiranje njihovih obaveza. Sve ove aktivnosti su zahtijevale izuzetan angažman naših uposlenika u vrlo otežanim zdravstvenim uslovima za sve, ali rezultati svih ovih napora se ogledaju u tome da je veliki broj klijenata nastavio da plaća nakon isteka perioda vanrednog stanja.

Uz oprez koji postoji, obzirom na neizvjesnosti koje su prisutne jer niko sa sigurnošću ne može da tvrdi kada će se zdravstvena i ekonomska situacija stabilizirati, možemo konstatovati da su provedene mjere rezultirale očuvanjem kvaliteta portfolia finansiranja, ali i zadovoljstvom naših klijenata kojima su mjere znatno pomogle da reaktiviraju svoje poslovne aktivnosti. Velikom broju klijenata fizičkih lica, mjere su pomogle da usklade plaćanja obaveza u skladu sa mogućnostima koje diktiraju trenutni uslovi.

Naši napori su usmjereni na očuvanje stalnog kontakta sa svim klijentima. Ovim također potičemo naše klijente da sve probleme koje imaju ili anticipiraju da se mogu pojaviti, bez oklijevanja i bilo kakvih predrasuda odmah komuniciraju Banci u cilju pravovremenog pronalaska rješenja na obostrano zadovoljstvo. Povjerenje i zajedništvo je ključno u vremenima krize i to je ono što mi pružamo našim klijentima, a izuzetno nam je drago da vidimo koliko to naši klijenti cijene.

 

2. Po čemu ćete još pamtiti 2020. godinu?

- Zaključno sa oktobrom 2020. imali smo rast ukupnih operativnih prihoda od 3%, što je izuzetan rezultat uzevši u obzir pandemiju koja je uveliko utjecala na smanjenje plasmana, pad prihoda od usluga od poslovanja s devizama i platnog prometa uslijed pada turizma i, generalno, uslijed pada ekonomske aktivnosti u državi. Također, sa oktobrom 2020. godine ostvarili smo godišnji rast depozita od 5,2%. Naši depoziti su od marta do oktobra rasli za 68 miliona KM, što je rezultat povjerenja klijenata u BBI banku kao stabilnu instituciju. U poređenju sa tržištem BiH, BBI je tokom prvih devet mjeseci 2020. godine ostvarila skoro tri puta veći rast depozita od tržišta, dok je i na strani finansiranja ostvarila znatno bolje rezultate, imajući u vidu okolnosti u kojima poslujemo i stanju ekonomije uopšte.

Na samom početku pandemije koronavirusa, na platformi Sarajevo Business Foruma okupili smo grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti iz zemlje i dijaspore i izradili upute za jačanje domaće proizvodnje i stvaranje samoodržive ekonomije BiH. Pripremili smo jedan sveobuhvatan dokument pod nazivom Strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH , “Mi to možemo“ koji upravo daje preporuke vlastima o tome šta je potrebno učiniti kako bi se kriza prevazišla i stvorile pretpostavke za snažniji ekonomski rast. Ova inicijativa, simboličnog naziva “Mi to možemo”, nudi konkretna rješenja. Cilj je podstaći kreatore ekonomskih politika, privatni i javni sektor, javne institucije, dijasporu i nevladin sektor, da ujedine snage i ubrzano pokrenu aktivnosti u smjeru postizanja većeg nivoa nužne samoodrživosti strateških industrija i proizvoda u BiH, a koje u kratkom roku mogu donijeti željene rezultate.

Prebroditi krizu izazvanu pandemijom koronavirusa i postići viši nivo samoodrživosti bh. ekonomije moguće je samo djelovanjem javno-privatnog partnerstva u tri ključna sektora: poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, sektoru farmaceutskih proizvoda, te energetskom i sektoru obnovljivih izvora energije. O težini situacije dovoljno govori činjenica da sektor proizvodnje hrane u BiH, koji podrazumijeva prehrambeni, maloprodajni i poljoprivredni sektor, bilježi dvije milijarde KM trgovinskog deficita. Pandemija koronavirusa je pokazala da je prehrambeni sektor dobro odgovorio izazovima i samo nekoliko dana BiH je bila suočena sa manjim nestašicama. Srž problema je pak u segmentu poljoprivrede koja je u BiH socijalna kategorija, što nije slučaj u zemljama EU gdje su svi posvećeni tome da svaki pedalj zemlje bude obrađen.

Konkretne mjere podrazumijevaju da javna preduzeća koja posjeduju 40% vlasništva ukupne materijalne imovine u bh. ekonomiji trebaju ukrupnjavati svoj menadžment, odnosno biti “pod jednim krovom”. Vrlo je bitno razvijati inovacije kroz podršku start­upima, te masivnom kampanjom javnog obrazovanja kroz medije podizati svijest o benefitima konzumiranja domaćih proizvoda.

Među konkretnim mjerama je i razvoj digitalne ekonomije, kroz uvezivanje malih i srednjih domaćih kompanija putem online platforme za plasman prema domaćem i inozemnom tržištu.

Predložili smo i formiranje jedinice za podršku velikim investicijama, gdje bi investitori na jednom mjestu mogli dobiti sve potrebne dozvole za rad i pokretanje poslovanja.

Također, jedna od mjera je i pokretanje akcionog plana za premještanje fabrika iz Azije u BiH i region, kako bi bio olakšan plasman na evropska tržišta. To bi dovelo do rasta zapošljavanja domaćeg stanovništva.

Dokument – Strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH, “Mi to možemo” sa 150 konkretnih mjera, predstavljen je donosiocima odluka i kreatorima ekonomskih politika, potencijalnim proizvođačima, vlasnicima privrednih resursa, finansijskim institucijama i drugim relevantnim subjektima da donesu one odluke i pokrenu one vrste aktivnosti koje mogu imati konkretne pozitivne rezultate. Dobili smo veoma ohrabrujuća uvjerenja od vladajućih struktura vlasti da su predložene mjere prihvatljive i očekujemo da će biti implementirane. Mi smo otvoreni za sve i ponudili smo rješenja svima, da ih mogu koristiti kako bismo pomogli našoj ekonomiji da ovo prebrodimo.

 

3. Kakvu prognozu imate za post-coronsko vrijeme?

- U ovoj godini očekuje se pad bruto društvenog proizvoda i do 6.5%, a u narednoj godini bi se na bazi informacije o izumu vakcina i normalizaciji stanja, a što je i nedavna prognoza MMF-mogao očekivati rast bruto društvenog proizvoda od 5%, što je optimističnija projekcija od one koju je MMF objavio u aprilu ove godine i iznosio je rast od 3,5%. Ovo znači da bi mnoge pogođene grane mogle doživjeti izvjesni, ali ne potpuni oporavak. Najteži efekti korona pandemije i u narednoj godini bit će u oblasti turizma, tranasporta ljudi, ali i prerađivačkoj industriji.

Očekuje se i rast finansiranja u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu, prije svega zasnovano na očekivanjima značajnijeg korištenja garancijskog fonda entitetskih Vlada, koji bi smanjio nivo očekivanih kreditnih rizika banaka za nove plasmane privrednim subjektima.

Na globalnom nivou, očekuje se da će ekonomski efekti pandemije corona-virusa biti u rangu svjetske finansijske krize iz 2008. godine. Stoga će negativni ekonomski efekti biti vidljivi u dužem vremenskom periodu. U bankarskom sektoru se očekuje dalje pogoršanje kvaliteta portfolija finansiranja, ali se nadamo da će uz mjere vlade za pomoć privredi, te mjere koje su se provele u bankarskom sektoru, ti efekti biti maksimalno smanjeni.

Mjere koje je Federalna bankarska agencija provela veoma su dobre i u skladu sa praksom koju su provele i druge zemlje. S obzirom na mogućnosti i instrumente koje je regulator imao na raspolaganju, smatramo da su provedene mjere veoma dobre, da su polučile dobre rezultate i spriječile da se negativni efekti multipliciraju, što je najvažnije izbjeći u ovakvim situacijama.

 

4. Planovi za 2021. godinu?

- Tekuću godinu završavamo potpisivanjem ugovora sa Kantonom Sarajevo o plasmanu 42,5 miliona KM privrednim subjektima po veoma povoljnim uslovima. Ova sredstva počinjemo plasirati početkom 2021. godine čime dajemo doprinos jačanju privredne aktivnosti i stvaranju pretpostavki za ekonomski rast koji je izostao u 2020. godini upravo zbog pandemije.

Također, planiramo plasirati i 20 miliona KM iz Garantnog fonda Razvojne banke FBiH, što su takođe sredstva po povoljnijim uslovima za klijente, u vidu smanjenja profitne marže ili manjeg traženog obezbjeđenja.

BBI banka planira, kao i proteklih 20 godina, u narednoj godini nastaviti sa aktivnostima podrške razvoju bh. privrede, fokusirajući se na razvoj malih i srednjih preduzeća kao pokretače ekonomije.