Borba malog obrtnika da dobije bilo kakvu pomoć je Sizifov posao, pročitajte priču Nadire Korjenić

Mjesecima medijske stupce pune vijesti o strahovitim gubicima privrede, a posebno malih obrta, ugostiteljskih radnji, zanatlija, a uzrokovane pandemijom i mjerama koje su vlade, slobodno možemo reći, donosile ad hok.

Bilo je tu par bezuspješnih pokušaja pomoći, poput Korona zakona, javnih poziva za pomoć privredi, od kantonalnog do federalnog nivoa, a o tome koliko su “pomogli” onima koji su sve izgubili, najviše svjedoče njihovi očajni vapaji i katanci na radnjama.

Donosimo vam priču o tome kako ova višemjesečna borba izgleda u praksi, kako je to kad svakodnevno otvarate zatvorena vrata, Sizifov posao u državi kakva je naša.

Nadira Korjenić, vlasnica je UR “Palma”, koji je smješten u scru Baščaršije. Njihov objekat je zatvoren kad I ostali, i, isto kao i svi drugi, tada nisu paničili, misleći da će se sve riješiti.

Nije. I tada počinje njihova borba.

"Posao nam je smanjen za 90%, radimo s ogromnim gubicima, koje može razumjeti samo onaj ko prolazi isto. Konstatni rashodi, nikakvi prihodi. Možda pomislite – pa zašto ne zatvorite? Zato što od ovog posla ne zavisimo samo mi, vlasnici, već I naši uposleni, njihove porodice. U ovaj posao smo uložili ama baš sve! Svu imovinu, naše zdravlje… cijeli naš život. Osim Palme, ništa drugo nemamo", počinje svoju priču Korjenić.

Tračak nade su vidjeli u raspisanom Javnom pozivu za dodjelu pomoći ugostiteljskom sektoru, ali ne lezi vraže…

"Tu smo dobili prvi šamar. Naime, izostavljena je naša šifra djelatnosti (56.10) I samim tim nismo imali pravo ni na kakvu pomoć. Borba počinje ponovo. Kako prezimiti?", prisjeća se Korjenić.

Onda se odjednom pojavi svjetlost na kraju tunela – bombastična vijest – Razvojna banka FBiH potpisuje ugovor sa bankama (Union banka), realizacija podrške Vlade privrednim društvima čije je poslovanje pogođeno pandemijom.

"Zahtjev smo predali odmah! Ne marimo ni za kamate, ni za rok otplate, samo da se spasimo. Eh, tu stiže drugi šamar. Nakon milijardu papira i usmenog odgovora da smo kreditno sposobni, ipak, dobijamo odgovor da nam zbog pandemije i naše djelatnosti ne mogu odobriti kredit. Šta?! Kako mislite ne može? Pa jučer je moglo. I tako dalje, i tako dalje…"

Podsjećanja radi, jučer je stiglo saopćenje Union banke:

" Union banka je u najkraćem periodu sprovela potrebne procedure i prva pristupila realizaciji ugovora o kreditiranju koji su osigurani sredstvima iz Garancijskog fonda. Garancijski fond je iznimno bitan instrument podrške Vlade FBiH koji će potaknuti banke da dodatno finansiraju privredna društva u ovom izazovnom vremenu. Krediti plasirani u okviru kreditno-garantnih programa imaju za cilj očuvanje radnih mjesta, održavanje proizvodnje i izvoza, obezbjeđivanje sredstava likvidnosti i osiguranje stabilnog poslovanja. Union banka je, zahvaljujući i efikasnom djelovanju Razvojne banke FBiH, već počela sa realizacijom prvih kredita iz okvira kreditno-garantnih programa u ukupnom iznosu od 10 miliona KM", izjavio je Vedran Hadžiahmetović, predsjednik Uprave Union Banke.

Kako bismo podobnije objasnili cijelu ovu famu oko kredita, podsjetit ćemo vas da je krajem septembra prošle godine Razvojna banka FBiH potpisala ugovore sa svim komercijalnim bankama u cilju provođenja drugog instrumenta pomoći Vlade Federacije BiH privrednicima i obrtnicima od pojave virusnog oboljenja COVID-19.

Time se i zvanično aktivirao Garancijski fond Federacije BiH, kojim će upravljati Razvojna banka Federacije BiH. Razvojna banka FBiH će, u ime Federacije BiH, izdavati garancije Garancijskog fonda komercijalnim bankama kao instrument obezbjeđenja 50% glavnice kredita koji komercijalna banka odobri svom klijentu. Naime, komercijalne banke će odobravati kredite krajnjim korisnicima uz korištenje garancije Fonda kao instrumenta obezbjeđenja 50% kredita, uz dodatne povoljnije uslove u vidu i/ili smanjenja kamatne stope i/ili umanjenog kolaterala. Inicijalna sredstva Garancijskog fonda iznose 80 miliona KM.

Prva banka sa kojom je započet postupak potpisivanja ugovora o poslovnoj saradnji je jedina banka u državnom vlasništvu – Union banka d.d. Sarajevo.

Vjerovatno je i s ostalim bankama slična situacija. 

Da se vratimo na “obične smrtnike”, koji, evo, ni kredit ne mogu dobiti. Korjenić se u svom očajničkom položaju obratila i pismom premijeru Kantona Sarajevo. Odgovor zasad nije dobila.

Akcenat ovog članka nije ni na bankama, ni na vladama, akcenat je na onima koji su cijeli život nešto gradili, zaimali, i kojima to nestaje, a oni nijemo i bespomoćno posmatraju i ništa ne mogu učiniti.

Corona je zatekla cijeli svijet, ne samo nas. 

B.K.