Razmišljate o pokretanju biznisa? Ovo su osnovne razlike između obrta i d.o.o.

Pitanje sa kojim se vrlo često susrećemo u praksi: "želim pokrenuti biznis, šta otvoriti – obrt ili d.o.o."? Za sve one koji trenutno imaju nedoumice ili nisu informirani o razlikama između osnivanja obrta i društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) u nastavku slijedi par informacija o osnovnim razlikama između ova dva oblika, te o prednostima i nedostacima oba oblika.

"Pored ova dva, postoje razni drugi oblici pravnih subjekata kao što su dioničko društvo, udruženje, fondacija, predstavništvo, društvo sa neograničenom odgovornošću itd. međutim u ovom tekstu ćemo se obaviti sa dva najčešća oblika osnivanja pravnih subjekata. Obzirom da je materija osnivanja pravnih subjekata uređena na entitetskom nivou, u ovom članku ćemo se obaviti osnivanjem ova dva oblika pravnih subjekata na teritoriji Federacije BiH", savjetuju iz UNIJA Smart Accounting d.o.o..

OBRT​

Samostalno obavljanje djelatnosti odnosno obrt je najjednostavniji organizacioni oblik poslovanja. Na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou se uređuju određeni segmenti poslovanja samostalnih poduzetnika, od registracije i osnivanja, preko vođenja poslovnih knjiga i plaćanja poreza, do posebnih uslova koje poduzetnici moraju ispuniti kako bi mogli obavljati određenu samostalnu djelatnost. U tom smislu, bazni i ujedno i najbitniji propis koji se veže za obrtnike, odnosno poduzetnike je Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH. Ovim zakonom se uređuju uslovi za obavljanje obrtničke i srodnih djelatnosti, registracija takvih djelatnosti, njihovo poslovanje i organizacija.

Obrt, u smislu ovog zakona, je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od strane fizičkih lica sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Postoje različite vrste obrta, međutim osnovna podjela je na vezane i posebne obrte. Uslovi za osnivanje i obavljanje vezanih i posebnih obrta su detaljnije uređeni Uredbom o vezanim i posebnim obrtima. Bez obzira na to da li je obrt vezani ili posebni, da li se obavlja kao dodatna ili dopunska djelatnost, da li se obavlja u stambenim prostorijama ili izvan poslovnih i stambenih prostorija, kao srodna djelatnost, domaća radinost ili tradicionalni i stari zanat, uvijek postoji obaveza da se upiše u obrtni registar koji vodi nadležni organ. Obrt se može obavljati kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje.

1. Obrt kao osnovno zanimanje

Osnovno zanimanje pretpostavlja da se obavljanje samostalne djelatnosti vrši kao primarna aktivnost, tj. njen vlasnik nije istovremeno zaposlen kod drugog poslodavca, već mu je ovo osnovni način ostvarivanja vlastitog dohotka.

1. Obrt kao dopunsko i dodatno zanimanje

Obrt kao dopunsko zanimanje fizičko lice može obavljati isključivo samostalnim radom (bez mogućnosti angažmana drugih lica kao zaposlenika), i to najduže 20 sati sedmično.

1. Obrt kao dodatno zanimanje

Fizičko lice obrt kao dodatno zanimanje može obavljati isključivo putem zaposlenika, dok se ono javlja “samo” kao vlasnik. U ovim slučajevima, taj zaposlenik pored općih mora ispunjavati i posebne uslove propisane spomenutim zakonom.

Prednosti obrta u odnosu na d.o.o. su sljedeće:

• Manji troškovi i jednostavniji  postupak registracije;
• Postupak registracije obrta je mnogo jednostavniji i jeftiniji u odnosu na osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću. Troškovi registracije samog obrta se razlikuju od općine do općine, međutim iznose oko 1.000,00 KM (uključujući: taksu za registraciju, troškove ovjere potrebnih dokumenata za osnivanje, izrada pečata i inicijalna fiskalizacija);
• Obrti se mogu obavljati i izvan poslovnih, odnosno stambenih prostorija, a djelatnosti i uslovi pod kojima se mogu obavljati određene su Pravilnikom o vezanim obrtima i srodnim djelatnostima koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija. Tu se uglavnom radi o sljedećim kategorijama djelatnosti: informatičke usluge, stručne, naučne i tehničke djelatnosti, umjetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne djelatnosti;
• Oporezuju se samo prihodi koji su zaista naplaćeni;
• Prosto  računovodstvo, te samim tim su manji troškovi plaćanja eksternog računovodstva;
• Jednostavniji proces mijenjanja bitnih podataka obrta (promjena adrese, djelatnosti, oblika obrta itd.);
• Jednostavniji proces zatvaranja obrta;
• Obrtnik može sam sebi voditi računovodstvo ukoliko ima potrebna znanja za to.

Nedostaci obrta:

• Plaćanje obaveznih doprinosa na unaprijed definisanu osnovicu (osnovica trenutno iznosi cca 951,00 KM);
• Odgovarate lično, svojom imovinom i imovinom obrta;
• Nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti za koje je obavezna odgovarajuća stručna sprema (za obavljanje djelatnosti posebnog obrta, pored posjedovanja odgovarajuće stručne spreme, potrebna i posebna saglasnost. Saglasnost za obavljanje posebnog obrta daje nadležno ministarstvo, zavisno od vrste obrta, ili drugi nadležni organ ovlašten zakonom iz te oblasti, a nakon što se utvrdi da obrtnik ispunjava opće i/ili posebne uslove propisane zakonom. Popis posebnih obrta, po vrstama i traženim stepenom stručne spreme, definisan je u Uredbi o vezanim i posebnim obrtima);
• Obrtnik se ne može baviti uvozom ili izvozom, odnosno ne može obavljati vanjskotrgovinski promet, osim u iznimnim slučajevima, uz posebna odobrenja;
• Obaveza plaćanja članarine obrtničkoj komori.

 

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (D.O.O.)​

Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo koje osniva jedno ili više pravnih ili fizičkih lica radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkom firmom unošenjem udjela u unaprijed dogovoren osnovni kapital. Za obaveze društva sa ograničenom odgovornošću član društva odgovara svojim udjelom. Zakon o privrednim društvima FBiH detaljnije propisuje da društvo ima status pravnog lica, koje se stiče danom upisa u sudski registar. Minimalan iznos osnovnog kapitala ovog društva bez obzira na broj osnivača iznosi 1.000 KM.

Društvo s ograničenom odgovornošću je najčešći organizacijski oblik na koji se osnivači odlučuju u Bosni i Hercegovini. Veliki razlog tome je činjenica da članovi društva odgovornost snose samo do visine udjela osnivačkog kapitala, ne odgovaraju svojom ličnom imovinom, te postoji velika vjerovatnoća sticanja dobiti. Društvo nakon osnivanja u pravnom prometu istupa u svoje ime i ima slobodu ugovaranja i autonomnog regulisanja međusobnih odnosa članova društva. Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u FBiH detaljno propisuje proces registracije ovog oblika pravnog subjekta, međutim princip osnivanja je isti kao kod obrta – nakon sudske registracije, podnosi se prijava za registraciju pravnog subjekta nadležnoj poreznoj upravi, nakon čega se podnosi prijava za razvrstavanje po djelatnosti Federalnom zavodu za statistiku, otvara se račun u banci, i podnosi zahtjev za fiskalizaciju. PDV registracija (kao ni za obrt) nije obaveza, sve do trenutka kada promet društva (u jednoj kalendarskoj godini) pređe prag od 50.000,00 KM.

Prednosti osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.):

• Kao osnivač (vlasnik čitavog ili dijela udjela u društvu) odgovarate do iznosa koji ste uložili, a ne svom svojom imovinom;
• Firma je pravno lice koje djeluje unutar pravnog prometa, neovisno o Vama;
• Možete registrovati neograničeni broj djelatnosti bez obzira što nemate odgovarajuću stručnu spremu, međutim za stvarno obavljanje nekih od njih morat ćete barem zaposliti radnika koji ima odgovarajuću spremu;
• Veliki broj djelatnosti koje društvo obavlja u unutrašnjem pravnom prometu, mogu se registrovati i za vanjskotrgovinski promet.

Nedostaci osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.):

• Veći troškovi osnivanja (sudski proces);
• Veći troškovi za promjene podataka društva (naziv, adresa, imenovanje/razrješenje ovlaštenih lica, istupanje/pristupanje članova društva – osnivača, dodavanje/brisanje djelatnosti, promjena osnivačkih kapitala itd.) jer sve promjene moraju biti usvojene na zakonom propisan način, te moraju proći sudsku proceduru;
• Dvojno računovodstvo koje je samim tim i nešto skuplje za vođenje – u zavisnosti od kompleksnosti djelatnosti kojima se društvo bavi.

 

	OBRT	DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (D.O.O.)
Osnivački kapital	Nema	1.000,00 KM (minimalni)
Troškovi osnivanja	cca 300,00 KM	cca 2.000,00 KM
Vrijeme potrebno za osnivanje	cca 15 dana (u zavisnosti od općine osnivanja)	cca 30 dana (uključujući: registraciju na sudu, porezni broj, statistika, otvaranje računa u banci i fiskalizacija)
Mjesto registracije	Jedinica lokalne samouprave (općina) prema sjedišta obrta	Općinski sud prema mjestu sjedišta
Mjesto obavljanja djelatnosti	Stambeni/poslovni prostor	Stvarno ili virtuelno sjedište društva, registrovano pri Registru privrednih društava nadležnog općinskog suda
	Obrt ne može imati podružnice	Društvo može imati više podružnica, pored registrovanog sjedišta društva
Odgovornost	Lično i imovinom obrta	Visinom osnivačkog kapitala ili udjela
Računovodstvo	Prosto	Dvojno
Djelatnosti	Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme ili saglasnosti.	Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu (za obavljanje određenih djelatnosti je potrebna dozvola nadležnih institucija).
Zaposleni	Ograničenja u smislu obavljanja obrta kao dopunskog zanimanja – vlasnik obrta može isključivo lično obavljati djelatnost za koju je obrt registrovan, ne može angažovati druga lica).	Nema ograničenja
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost (PDV)	Naplaćeni račun	Izdani račun
Minimalna plaća i minimalni doprinosi	U skladu sa posljednjim objavljenim podacima, propisane su osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2021. doprinosi na minimalnu neto plaću za obrtnike koji se bave samostalnom djelatnošću obrta i srodnim djelatnostima (cca 951,00 KM) – cca 400,00 KM.	Doprinosi se plaćaju na minimalnu plaću u FBiH (prema posljednjem objavljenom podatku najniža satnica u FBiH, prije oporezivanja, ne može biti manja od 2,31 KM * broj radnih sati – cca 400,00 KM) – cca 250 KM.