Ovo su ključni ciljevi Strategije razvoja FBiH 2021. - 2027.

U skladu sa odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021.-2027.

U procesu izrade Strategije, definisani su četiri strateška cilja, 18 prioriteta i 78 mjera.

ključne mjere koje značajno ubrzavaju ekonomski razvoj i doprinose rastu zaposlenosti i produktivnosti,  predstavljaju najvažnije rezultate realizacije ovog dokumenta.

Ove tzv. “ofanzivne mjere”  grupisane su u tri akceleratora razvoja a to su inovacije i digitalizacija, otvaranje i razvoj preduzeća i finansijski sistem i javne Finansije.

Četiri strateška cilja razvoja su Ubrzan ekonomski razvoj, Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, Resursno efikasan i održiv razvoj i Efikasan, transparentan i odgovoran javni sektor.

Ubrzan ekonomski rast se temelji na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. Pametan rast je inovacijama vođen, zasnovan na komparativnim prednostima regija/kantona, materijaliziran pretvaranjem inovativnih ideja u proizvode i usluge većeg tehnološkog sadržaja, uz postizanje ekonomije obima.

Inkluzivan društveni razvoj je razvoj koji jača povjerenje u društvu, osobnu i ekonomsku sigurnost i dinamičnost, pravedniju raspodjelu dohotka, bolju socijalnu i političku koheziju (posebice uključivanjem marginaliziranih skupina), bolji pristup odgoju, obrazovanju, obuci i nauci, bolje prilike za sticanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za 21. vijek, te dobro mentalno i javno zdravlje.

Pošten i profesionalan rad izgubio je primat među društvenim vrijednostima i prestao biti temeljni stup proizvodnje u odnosu na „snalaženje“ koje je usmjereno na redistribuciju dohotka i imovine. To je dovelo do gubljenja prilika, slabljenja nastanka i razvoja srednje građanske klase, deindustrijalizacije, depopulacije i nejednakosti.

Zbog promjena u veličini i dobnoj strukturi stanovništva, nužno je dalje osnaživati razne starosne grupe i promovirati mogućnost povećanja dužine radnog vijeka.

Kroz Stretegiju je planirano da se posebna pažnja posveti revitalizaciji devastiranih šumskih područja, jer je to od ključnog značaja za očuvanje kvalitete zraka i vodnih resursa. To će rezultirati smanjenjem rizika od poplava i erozije zemljišta.

Kako u Strategiji navode posebna pažnja će se posvetiti usklađivanju modela upravljanja otpadom, sa principima savremenog upravljanja otpadom i ciljevima Evropske unije u smislu smanjenja količina otpada za odlaganje, te povećanja količina otpada za reciklažu, ponovno korištenje, te energetsko iskorištenje, na način da se minimizira rizik po okoliš i zdravlje ljudi. U fokus će se staviti reciklažna industrija kao pokretač razvoja sistema upravljanja otpadom, a putem cirkularne ekonomije stvaraće se nova zelena radna mjesta.

Kako bi se omogućio ubrzan društveni i ekonomski razvoj uz istodobno postizanje okolišne održivosti, potrebne su efikasne, transparentne, inkluzivne i responzivne javne institucije, utemeljene na vladavini prava i primjerene potrebama zemlje višeg srednjeg dohotka, u funkciji građana, poslovnih subjekata i drugih društvenih i ekonomskih aktera.

Javne institucije moraju imati razvijen sistem koordinacije i biti orijentirane prema inovacijama, koje se ogledaju u uvođenju i primjeni novih, posebice digitaliziranih tehnologija i usluga, kao i efikasnom upravljanju javnim resursima.

Jedan od ključnih faktora koji utiče na poslovnu i drugu klimu zemlje je vladavina prava.

"Postizanje vladavine prava podrazumijeva smanjivanje tzv. institucionalne prezasićenosti i ujednačenu primjenu propisa na svim administrativnim nivoima, uz precizno propisanu nadležnost i ulogu svake od javnih institucija, neovisno eksterno i interno redovito mjerenje učinaka javnih institucija i efikasnu borbu protiv korupcije”, navodi se u Strategiji.

Smanjivanje korupcije će se postizati smanjivanjem monopolne moći javnih institucija putem uvođenja privatnih institucija kao i ukidanjem dualnog karaktera ekonomije, odnosno izjednačavanjem statusa javnog i privatnog sektora. Smanjivanje korupcije će se postizati i sužavanjem diskrecionog odlučivanja javnih službenika, pooštravanjem političke kontrole nad njihovim radom i prepoznavanjem dobre i loše prakse djelovanja javnih institucija i javnih službenika, uz široku podršku javnog mnijenja, uključujući i djelovanje nezavisnih medija.