Građani traže objašnjenje: Ko je odgovoran za ekološku katastrofu u Doboju?

16.03.2021. 11:38 / Izvor: Akta.ba
Građani traže objašnjenje: Ko je odgovoran za ekološku katastrofu u Doboju?
OTVORI GALERIJU

Dobojlije u Otvorenom pismu od nadležnih zahtijevaju objašnjenje kako je moguće da dođe do devastacije korita rijeke Bosne.

Povodom devastacije korita rijeke Bosne zabrinuta grupa građana okupljena u neformalnu grupu "Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne", obratila se nadležnima i to: Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Minstarstvu energetike industrije i rudarstva, JU Vode Srspke i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove ds pitanjem: Ko je odgovoran za ekološku katastrofu u Doboju? Uz pitanje poslate su i fotografije koje ilustruju gotovo apokaliptične prizore kao iz nekog naučno-fantastičnog filma o "danu poslije".

Dobojlije u Otvorenom pismu od nadležnih zahtijevaju objašnjenje kako je moguće da dođe do devastacije korita rijeke Bosne od Mjesnih zajednica Bušletić u Osječanima Gornjim, Osječanima Gornjim do Kožuha, sa jedne i od MZ Kotorsko do MZ Bukovac sa druge strane rijeke Bosne.

"Naprosto nam je neshvatljivo kako se moglo dozvoliti da se dogodi ovo što stoji na fotografijama, snimljenim 9. marta 2021. godine", poručili su iz grupe građana.

Ogorčeni zbog svega viđenog, alarmirani za ekološku katastrofu na ovom području od strane mještana sa ovih područja Grada Doboj, nadležnima su u Otvorenom pismu postavili sljedeća pitanja:

1.Ko je omogućio eksploataciju šljunka na predmetnom području, da li su šljunkari bili u obavezi da urede područje eksploatacije nakon obavljenog posla i ako postoji odgovornost u ovom slučaju iz dokaza fotografijama, ko je odgovoran?

2. Koje su granice Vaše nadležnosti kako se ne bi dogodila ova ekološka katastrofa kod Doboja, da li ste i konkretno šta uradili da se ne dese ovi prizori na dostavljenim fotografijama?

3. Da li i poslije predočavanja stanja na terenu smatrate da je dovoljno da nadzor nad radovima dislokacije i vađenja materijala iz vodotoka vrši samo Vodna inspekcija u Republici Srpskoj i njenih pet ili šest inspektora od Novog Grada do Trebinja?

4. Da li je neophodno putem zakonskog okvira obezbijediti veću zakonitost u vađenju materijala i sa poljoprivrednog zemljišta uz jasno izdefinisanu obalu i vodno zemljište, donošenjem novog Zakona o vodama RS, što je i smisao Inicijative ove grupe građana upućene Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede?

To su pitanja koja smo uputili nadležnima, upravo povodom Međunarodnog dana rijeka, sa generalnim i osnovnim: Kome, da li generacijama koje dolaze, u ovom stanju ostavljamo ovo područje u blizini rijeke Bosne na području Doboja?

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti