Čavalić: Ne trebamo upasti u zamku lažne dihotomije ekonomija ili život

Ako se zaista želi boriti sa Covid-19 pandemijom i ekonomskih posljedicama iste, onda se mora raditi na strateškim rješenjima koje će podrazumijevati set mjera sa ciljem jačanja kapaciteta zdravstvenog sektora, unaprijeđenja industrijske zaštite i uopšteno otpornosti naše privrede, poručuje ekonomski analitičar Admir Čavalić.. 

Smatra da je dobro što Parlament FBiH nije prihvatio politički najednostavniju, a ekonomski najviše štetnu mjeru - zatvaranje ovog entiteta kroz tzv. lockdown. 

Nekoliko je argumenata, kako kaže, koji ne idu u prilogu novom lockdownu.

- Nemamo jasno razvijen sistem praćenja ključnih indikatora krize. Parlament FBiH ispred sebe neće imati rangirane indikatore, niti bilo kakve prezicne informacije u vezi Covid-19. Da je tako najbolje oslikava ova rečenica iz informacije Kriznog štaba FBiH - smatramo da su mjere za održavanje nastavnog procesa, mjere za radne subjekte, mjere ograničavanja kretanja, mjere ograničavanja okupljanja u zatvorenom i na otvorenom prostoru, kao i opće mjere nošenje maski i održavanje fizičke distance dale najveći efekat do sada u borbi sa COVID-19.

- Da li znamo koje mjere zaista funkcionišu? Koje više funkcionišu od drugih? Da li npr. policijski sat u FBiH više smanjuje zaraženost i smrtnost od Covid-19 u odnosu na nošenje maski na otvorenom prostoru? Koje su to najbolje mjere pa da se na njih fokusiramo, a ostale zanemarimo? 

- Kao što je kolega Faruk Hadžić ranije pisao, nemamo startne osnove kao prošle godine. Danas je 800 miliona KM manje naplaćenih poreza u BiH, 16.500 više otkaza u FBiH, istrošene rezerve preduzeća i značajan pad potrošnje i ekonomske aktivnosti. Posljedično, nemamo luksuza novog lockdown-a. Pritom moramo uzeti u obzir postojeće anticipacije privrednika koji smatraju da će federalna podrška (kao i prošli put) izostati, kasniti, biti nedovoljna, nedorečena, komplikovana i slično. Povjerenje se stiče djelima, ne riječima i obećanjima. Plus, iskoristili smo već bihevioralnog asa u rukavu kod naših građana.

Lockdown kao mjera je krajnje kontraverzan u bosanskohercegovačkim okolnostima. 

"Prije svega, naši zakoni ne poznaju ovakvu kategoriju, i već smo kroz godinu dana naučili da vrlo lagano možemo zapasti u zamku neustavnosti. Razumijevajući da (opravdano) ne posjedujemo aktivne mjere monterne politike, imamo limite (tranzicijske, konfliktne, decentralizirane) zemlje pri zaduživanju (naročito kada pričamo o entitetu), nismo centralizovani, te nemamo iza sebe neku super strukturu tipa EU, jasno je da se ne možemo porediti sa drugim zemljama, kako u regionu, tako i u EU", ističe on.

Zbog toga, dodaje on, pristup mora biti ozbiljniji i kreativniji, a kako bi kroz sistem pametnih mjera riješili postojeći problem.

Ako zaista želimo raditi na rješenjima, a ne stvaranju novih problema, onda preporučuje da Parlament FBiH i drugi nivo vlasti rade na sljedećem:

- Adekvatnijoj primjeni postojećih mjera koje su na snazi (inspekcije, policija i drugi nadležni organi).

- Ukidanju notornog policijskog sata koji nema nikakvu svrhu u epidemiološkom smislu i samo vrijeđa inteligenciju običnog građanina.

- Ubrzanoj vakcinaciji stanovništva, a naročito radnika i to u suradnji sa poslodavcima kroz instituciju javno-privatnog partnerstva. 

- Digitalnoj transformaciji FBiH i države, što može početi sa korakom uvođenja online rada poreznih uprava (kao i prošle godine).

- Ukidanju, snižavanju, privremenom blokiranju parafiskalnih nameta na različitim nivoima vlasti.

- Formiranju (online) "one-stop shop" službe.

- Pametnom plasiranju sredstava iz stabilizacijskog fonda i to na način da se od privrednika traže određene promjene (digitalizacija poslovanja, novi poslovni modeli, industrijska zaštita i slično).

- Investiranje u industrijsku zaštitu kako u javnim, tako i u privatnim kompanijama, te ostalim institucijama. Zdravlje radnika treba da bude priroritet.

- Uvođenje statističkog sistema za monitoring i analizu mjera koje se provode, a kako bi se iste mogle revidirati i mijenjati.

- Aktiviranje ekonomske diplomatije kako bi se sačuvala izvozna tržišta. Vidjeli smo koliko puno može značiti samo jedan put u Tursku 

- Produženje moratorija za kredite u suradnji sa nadležnim agencijama za bankarstvo.

- Uvođenje mikrokreditnih organizacija u okvire Garantnog fonda.

- Uređenje sistema za praćenje broja zaraženih i umrlih i to u smislu da se u realnom vremenu, putem Interneta, mogu pratiti nedvosmisleni i vjerodostojni podaci.

- Uspostava Covid-19 standarda na nivou FBiH za našu privredu i zdravstveni sistem. 

Na kraju poručuje da ne trebamo upasti u zamku lažne dihotomije: ekonomija ili život.

"Ne, ekonomija je život jer svaka transakcija i ekonomska aktivnost koja se obavi, bilo da je riječ o plaćanju kafe u mahali ili proizvodnji dijelova za automobile, direktno i indirektno doprinosi jačanju našeg zdravstvenog sistema koji je u prvoj liniji odbrane od Covid-19. Bez ekonomije, nema ni zdravstva, a bez zdravstva, nema nam života", ističe Čavalić.