Biti obrazovan, uspješan i priznat u svojoj zemlji, raditi ono što voliš i ubirati plodove svoga rada, nešto je za čim teži većina, posebno mladih ljudi.

Nažalost, u nemogućnosti da to i ostvare u Bosni i Hercegovini, mnogi su svoju sreću potražili van njenih granica. I mlada goraždanska naučnica Anela Zorlak imala je priliku otići, ali je ipak odlučila ostati i pokušati dati svoj doprinos nauci koja se u BiH nalazi na marginama i za koju se izdvajaju veoma mala sredstva.

Magistricu genetike Anelu Zorlak to nije obeshrabrilo u nastojanju da u svojoj državi otvori prvo Genetičko savjetovalište.

Iako za nju kažu da je pravi genijalac koji se bavi naukom budućnosti, skromna 26-godišnja Goraždanka u razgovoru za Fenu ističe da je ona samo jedna mlada osoba koja uživa radeći svoj posao u konstantnoj edukaciji na polju vrlo interesantne nauke.

"Genetika, sigurno da je nauka budućnosti i nauka koja daje ogromne potencijale za daljnji razvoj i mnogo istraživanja. Brojni su razni pristupi, multidisciplinarni pristupi izučavanja genetike, što svakako daje na, slobodno mogu reći, veličanstvenosti jedne nauke. U BiH nismo svjesni njenog značaja, i mnogo se mora raditi na promociji nauke i njenom približavanju općenito, širim narodnim masama. Nauka se ne dešava samo u laboratorijama, već i van nje. Upravo je to jedan od ciljeva mog rada, prevesti genetiku na 'narodni' jezik da ljudi mogu osnove razumjeti jer na taj način uporedo izbjegavamo neinformisanost i širenje neistinitih informacija", navodi Zorlak.

Pojašnjava da joj se interes za genetiku javio još tokom srednjoškolskog obrazovanja kada je počela čitati knjige vezane za genetički inženjering, što joj je kaže bio veliki izazov. Tada je shvatila da je to nešto čime se želi baviti.

Po završetku gimnazije u rodnom gradu, školovanje je nastavila na Prirodno matematičkom fakultetu, gdje je najprije diplomirala a kasnije i magistrirala pod mentorstvom Genetičkog centra Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

"S obzirom na ogromnu želju za konstantnom edukacijom, kao pripremu za upis na doktorske studije odlučila sam se prijaviti na program za profesionalce (profesore, doktore) pri Harvard Medical School, na program za genetička testiranja i sekvenciranje. Tu sam položila ispite i očekujem diplomu", ističe ona.

Trenutno obnaša funkciju direktora za medicinska pitanja Premium Genetics Group i uporedo radi na pokretanju prvog centra za genetičko savjetovanje u državi.

Centar nastaje upravo kao ideja ove mlade genetičarke i njene želje da svoja znanja udruži sa eminentnim stručnjacima iz polja medicine i omogući svakom pojedincu da što bolje upozna sebe te preventivno djeluje.

"Genetičko savjetovalište, nakon velike borbe sa našim sistemom, rada od godinu i nekoliko mjeseci je registrovano i u narednih nekoliko dana će doživjeti svoju promociju kojom će se ozvaničiti rad, a to će se desiti 28. aprila. Genetičko savjetovalište 'GENETIKA, čije će sjedište biti u Sarajevu, prvo je savjetovalište u BiH i predstavlja veliku želju prije svega da ljudi kojima je potrebna usluga i pomoć genetičara tu pomoć mogu potražiti na jednom mjestu, ali i kao želja da se genetika postavi na mjesto koje zaslužuje u našem sistemu. Centar za genetičko savjetovalište je tu je da omogući svakom pojedincu da putem savjetovališta i personalizovanih analiza upozna svoje tijelo, svoju genetsku osnovu, kako bi mogao lakše da utiče na kvalitet života, kondiciju i zdravlje", pojašnjava mlada naučnica.

Uspjela je okupiti tim velikih stručnjaka oko zajedničke ideje – personaliziranog pristupa pri dijagnostici.

"O veličini projekta govori i činjenica da su partneri centra zaista veliki stručnjaci, ali i centri (Genetički centar New York na čelu sa dr. Bonnie Liebers), klinika za dijagnostiku rijetkih oboljenja 'Centogene' - Njemačka, bolnice iz Zagreba, Genetički centar iz Beograda i mnogi drugi koji su na početku prepoznali važnost jednog ovakog centra. Sretna sam jer će ljudi u BiH kojima je potreban pomoć stručnjaka iz polja genetike, biti dostupna na jednom mjestu bez puno traganja. Ovo je zapravo samo početak, dobra baza za veliki razvoj i mnoge druge projekte koji će doći vremenom, ali ići ćemo korak po korak", kaže Zorlak.

Imala je priliku da boravi van BiH, da dobije i posao u klinici u Njemačkoj, ali je odlučila dati, kako navodi, još jednu šansu kako sebi, tako i ovoj zemlji da vidi "možemo li nešto popraviti”. Dodaje da je presudno u njenoj odluci da ostane u BiH, bila želja da pomogne svojoj zemlji.

"Sebi sam pokazala i dokazala da mogu vani uspjeti, ostala mi je želja da to postignem u svojoj zemlji i evo tu sam gdje sam sa istom željom i velikim svakodnevnim radom kako bih bila promjena koju želim vidjeti na polju nauke, genetike. Znam da, ukoliko u toj misiji ne uspijem, vrlo lako mogu napustiti zemlju i vratiti se tamo gdje sam bila priznata, gdje je moja struka i znanje bilo priznato", naglasila je.

Napominje da genetika i genetičari nažalost u BiH uopće nisu priznati, dodajući da se i studenti završnih godina suočavaju sa problemom nemogućnosti zaposlenja, jer ih sistem kao takve ne prepoznaje.

"I ranije sam pojašnjavala da se prilikom prijave na Zavod za zapošljavanje genetičari sistematiziraju kao nastavnici biologije, a ne kao magistri ili diplomanti genetike, mikrobiologije, biohemije, zavisno u kojem pravcu su otišli. Veliki je to paradoks našeg društva i sistema, jer dobijamo diplomu na kojoj piše jedno, a sistem nas bilježi kao posve drugo zanimanje, što u konačnici onemogućava zaposlenje. S druge strane, genetičari van naše zemlje su itekako priznata struka i naučnici u koje se mnogo ulaže, velika sredstva se dodjeljuju upravo za genetička istraživanja. Zapravo, naše društvo ima problem općenito sa priznavanjem i ulaganjem u nauku, ne prepoznajući velike potencijale koji leže u razvoju nauke", potcrtala je Zorlak.

Najavila je da u saradnji sa svojim timom i brojnim stručnjacima planira niz projekata, uz opasku da “najbolje tek dolazi”.

Također, uporedo sa svim ostalim obavezama bavi se i istraživanjem rijetkih genetskih oboljenja, navodeći da se svakodnevno susreće s vrlo rijetkim oboljenjima izazvanim promjenama na genetskom nivou.

- I svaki put kada pomislim da nešto znam, shvatim zapravo koliko tek ne znam i mislim da je to čar bavljenja genetikom, ali i naukom općenito. Imam odlične mentore koji svoja znanja nesebično djele sa mnom, koji su mi iako su u dalekoj Americi dostupni konstantno i koji ostaju i duže na sastancima kako bi meni objasnili stanja koja su mi dosta kompleksna. Bilo je slučajeva na kojim smo radili mjesecima da bi došli do potencijalnog rješenja. U svakom slučaju, vrlo mi je važno da sve ove poslove uvežem i u svakom dam svoj maksimum, jer samo tako mogu očekivati rezultate kakve priželjkujem. Trenutno sam u fazi kada sam kompletan život predodredila poslu i razvoju u nadi da ću u narednim godinama postaviti malo drugačije stvari i uživati u plodovima svog rada - zaključuje Anela Zorlak.

Mlada goraždanska genetičarka Anela Zorlak otvara prvo Genetičko savjetovalište u BiH

Komentari (0)