Prema podacima Registra poljoprivrednih proizvođača FBiH i RS-a oko 13.000 do 15.000 registrovanih farmera se aktivno bavi proizvodnjom mlijeka od čega ostvaruju direktne prihode. Mukotrpan trud i rad koji ulažu farmeri uvijek je na granici pokrivanja osnovnih troškova rada i ulaganja. Niko se na motiki i lopati nije obogatio, zarada od proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda dovoljna je za rješavanje egzistencijalnih pitanja, a tek uz ostvarene poticaje se može govoriti o minimalnom napredovanju i razvoju. Međutim, došlo je vrijeme kada je i to ugroženo.

Enormna poskupljenja stočne hrane u 2021. godini ogroman je udar na farmere, toliko snažan da će mnogi nažalost morati odustati od ove proizvodnje.

Poskupljenje žitarica

Osnova proizvodnje mlijeka je ishrana krava. Osim količine mlijeka, izbor i vrsta stočne hrane utiču i na imunološko stanje krava, plodnost, kvalitet mlijeka i u konačnici na dobit. Dobro izbalansirani obrok koji se daje u obliku krmnih smjesa sadrži kukuruz, pšenicu, krmno brašno, sačmu uljane repice, repin rezanac, suncokretovu sačmu, dodatke minerala i vitamina. Osiguravanje potrebnih hranjivih tvari i vitaminsko mineralnih komponenti je jedan od najvećih troškova u proizvodnji mlijeka.

Zbog malih zemljišnih posjeda, kvaliteta tla i prinosa, većina farmera je primorana kupovati stočnu hranu. Trenutna poskupljenja, naročito žitarica bez kojih su nezamislive krmne smjese uveliko povećavaju troškove proizvodnje. Distributeri i mješaone stočne hrane opravdanje za skok cijena pronalaze u višim cijenama kukuruza, soje, sojine sačme, sunckoretove sačme i pšenice na svjetskom nivou.

Kukuruz skuplji u prosjeku 35 posto

U odnosu na prošlu godinu najveća poskupljenja evidentirana su kod kukuruza koji je skuplji za 35 posto, zatim suncokretova sačma za 34 , pšenica za 20 i vitaminsko mineralne smjese u prosjeku oko 15 posto. Nisu samo troškovi stočne hrane veći, rasla je i cijena nafte u odnosu na prošlogodišnji period u prosjeku do 0,20 KM po litru, a tu su i sjemena (silažni kukuruz) i đubriva. Svaki segment proizvodnje mlijeka prema segmentima od njive do procesa muže na kraju više košta, što predstavlja ogromno opterećenje po farmera.

Vrijednost kukuruza najviša u protekloj deceniji - hoće li opstati domaće stočarstvo?!

Pitanje je kako naodmjestiti ova poskupljenja, ako je otkupna cijena mlijeka i dalje nepromijenjena, budući da mljekare i dalje striktno čuvaju onu minimalnu.

0,50 do 0,57 KM po litru ni za osnovne troškove

Hronološki gledajući, proizvođači mlijeka su uvijek bili na udaru. Kao prvo, sjetimo se zabrane izvoza u EU, zatim usaglašavanje proizvodnje s visokim EU standardima, kontinuirani rast cijene nafte, obustave otkupa, poslijedice pandemije Covid-19, a sada i osnovnog troška, stočne hrane.

Nema te ekonomske računice koja će sve ove troškove i sva enormna poskupljenja "pokriti" sa otkupnom cijenom u prosjeku 0,50 do 0,57 KM za litar mlijeka koliko plaćaju mljekare i otkupljivači. Dok skaču vrijednosti osnovnih troškova, istovremeno raste cijena mlijeka, ali u trgovačkim lancima. U svoj toj priči svi ponovo zarađuju više osim primarnih proizvođača, farmera.

Izvror: Agroklub

Oko 15 hiljada mljekara na udaru vrtoglavog rasta cijena stočne hrane

Komentari (0)