Može li se u BiH živjeti od voćarstva?

Trenutno je u Bosni i Hercegovini aktuelna proizvodnja kornišona i šljive te izvoz u zemlje Evropske unije.

Najveći izvoznik šljive iz BiH je firma „Maočanka commerce„ iz Brčkog odakle kamioni puni šljiva svaki dan idu za Njemačku i na police poznatih marketa. No, izvoz je otežan i izvoznici još jednom pozivaju bh. vlast da im pomogne.

Bahrija Ribić u brčanskom naselju Šatorovići proizvodi šljivu, jabuku, trešnju i jagodu. Šljivu je zasadio na devet hektara, odnosno, sedam hektara Čačanke ljepotice i dva hektara Stanley šljive. Vremenske neprilike smanjile su urod.

“Šljiva je na brdima malo ostala i fali je ove godine. Ima finu cijenu. Otkupna cijena je 0,80 pf, a to je reprezentativna cijena za izvoz. Što se tiče industrije, onda je 0,40 pf i onda je ove godine za 10 pf skuplja nego proteklih godina“, kazao je Bahrija Ribić, proizvođač.

Trenutno najveći problem za proizvođače je suša.

“Dobar je kvalitet ove godine, ali problem su velike suše. Fali joj vlage da bi došlo zrenje. Sporije zrenje ide, manje soka ima u šljivi“, kazao nam je Ibro Junuzović, proizvođač.

I ove, ali i svježe šljive od Ugljevika do Gradačca od 300- 400 kooperanata, otkupljuje firma „Maočanka commerce“ te godišnje izveze oko 2.500 tona u Njemačke u najveće lance marketa poput Lidla, Edeke i Rewea. Ove godine do sada je izvezeno oko 1.500 tona.

“Imamo kompletnu organizovanu proizvodnju. Pratimo svoje kooperante sa repromaterijalima, pratimo njihovu proizvodnju sa dva inžinjera poljoprivrede. Imamo implementirane standarde koje zahtijeva zapadno tržište i imamo iza sebe dugogodišnji rad“, rekao je Ibrahim Tursunović, Firma „Maočanka commerce“ Brčko.

Izvoz je otežan zbog direktiva EU na granici sa Hrvatskom gdje fitosanitarna inspekcija ne radi produženo na dva moguća prelaza Gradiška i Bijača. Vikendom se izvoznici snalaze.

“Robu šaljemo preko Srbije da ulazi na Bajakovo. Znači, moramo praviti pojas jedan jer roba putuje duže dva dana, imamo dodatne troškove. Snalazimo se na neki način kako bi ispoštovali kupce na zapadnom tržištu“, istakao je Tursunović.

A na to isto tržište, idu i voćni destilati koji nastaju od manje kvalitetnog voća koja se prerađuje u jednoj od najsavremenijih destilarije u Evropi, tvrde iz Maočanke.

“Godišnje preradimo oko 5.000 tona voća u ovim kapacitetima. Znači, kajsija, šljiva, jabuka, kruška. Šest godina je kako smo pustili u pogon ovo postrojenje. Tu su instalirani savremeni kotlovi“, dodao je Tursunović.

U Maoči se mnogi stanovnici bave proizvodnjom voća i tvrde da se to isplati.

“Ali samo na način da se proizvede kvalitet i prva klasa koja ide za izvoz. Ako se bavimo voćarstvom samo tek tako, da imamo šljivu i da ide za industriju, nije isplativo i bolje je ne počinjati. Mora se do kraja izvršiti zaštita, prehrana, orezivanje i samim tim dobijamo kvalitet koji ide na evropsko tržište i postižemo cijenu. Može se živjeti solidno od voćarstva“, naglasio je Bahrija Ribić.

Domaće šljive iz bh. voćnjaka uz stroge kriterije nametnule su se kvalitetom na policama evropskih zemalja gdje otežano pristižu jer vlast u BiH ne rješava problem izvoza već godinama. Proizvođači i izvoznici, ipak, ne posustaju već na razne načine, dopiru do Evrope.