Zbog posljedica suše i rasta cijena stočne hrane: Ljudi masovno zatvaraju farme

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu 2021. godine proizvodnja mlijeka u BiH bila je manja za 18,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Istovremeno, zabilježen je rast proizvodnje kravljeg sira, vrhnja, fermentiranih mliječnih proizvoda, putera, ali i mesa.

"U julu 2021. godine povećan je broj zaklanih goveda za 49,36 posto, ovaca za 38,38 posto i svinja za 17,31 posto, dok je broj zaklane peradi smanjen za 8,81 posto u odnosu na isti period 2020. godine", navodi se u izvještajima Agencije za statistiku BiH.

Iako bi se, na prvi pogled, moglo zaključiti da su stočari u BiH pronašli stabilno tržište za plasman mesa, u bh. udruženjima poljoprivrednika pojašnjavaju da se, ustvari, radi o kolapsu domaće proizvodnje.

"Smanjuje se proizvodnja mlijeka jer stočari kolju goveda pa se nema šta musti. Dakle, kod nas proizvodnja pada, a ne raste. Ljudi masovno gase farme jer ih je i suša satrla, prinose soje, kukuruza, ječma, sijeno je u podbačaju do 90 posto, tako da će predstojeća zima pokazati sve, a podaci u 2022. bit će još porazniji",kazao nam je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH.

Informacije da ostajemo bez ionako nedovoljnog stočnog fonda, potvrđuje i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS i vlasnik farme goveda u mjestu Šibovska, između Prnjavora i Dervente. Što više proizvodiš, više gubiš, pojašnjava odluku da proizvodnju mlijeka sa 2.400 smanji na 1.600 litara na dan.

"Ljudi kolju stoku, jer nemaju hrane za zimu, a cijena mlijeka i mesa je niska. Svinjetina je 2 KM, govedina je bila 3,5-4 KM, ali sada nas čeka poskupljenje jer domaćeg više nema. Mlijeko je 60 feninga po litru, a stočna hrana skuplja. Ovo je posljedica uništavanja domaćeg agrara, a kada ga uništite, onda će mlijeko biti 4 eura, kao u Rumuniji. Krompir je prošle godine bio 3 KM po vreći, a ove godine je marka kila. Čim nema domaćeg, onda cijene drastično rastu jer hranom kod nas upravljaju uvoznici i profiteri, zajedno s korumpiranim političarima - istakao je Usorac.    

Rješenje je da odavde idu svi, poručuje.

"Tamo gdje divljač dolazi, tamo nema ljudi, a divljač je meni došla na 150 metara od farme, gdje nikad nije bila. Prekoputa farme je 12 kuća s pet stanovnika starijih od 80 godina. Ovo postaje zemlja staraca. Veliki broj ljudi umire, a kad umre, ni njemu ne treba hrana. Tako da ćemo jednog dana doći u situaciju da nam hrana ne treba nikako, jer mlađi će otići, a stariji pomrijeti", dodao je Usorac.

Milioni poticaja iz budžeta, a samo iz federalnog je u ovoj godini planirano 87, očigledno ne daju rezultate. Pored svih problema, poljoprivrednici su ove godine pogođeni i nezapamćenom sušom, pa je Vlada FBiH planirala dodatnih 15 miliona KM. Međutim, iz Udruženja poljoprivrednika najavljuju da će pažljivo pratiti način njihovog utroška.

"Prošle godine rebalansom je bilo predviđeno 10 miliona, ali su te pare date izvoznicima. Revizija je pokazala da su taj novac dobile i firme bez ijednog zaposlenog. Anomalija je masa, pa ćemo pratiti ovih 15 miliona. Tražili smo da se to da primarnim poljoprivrednim proizvođačima da mogu opstati", pojašnjava Bićo.

Jedan od apsurda bh. poljoprivrede Bičo pojašnjava na primjeru izvoza pšenice.

"Ono što pričamo godinama, niko ne želi da čuje. Njemačka je zabranila izvoz krompira, jer ga nemaju dovoljno i neće da riskiraju. Kod nas i ono malo što ima - izvezu, pa kad nam zafali, onda ćemo po dvostruke pare uvoziti. Tako je na proljeće bilo sa pšenicom. Izvezli smo je po 32 feninga, a u roku od samo mjesec istu tu pšenicu smo uvozili po 50-60 feninga po kilogramu - kaže Bićo.