Dekarbonizacija Zapadnog Balkana u fokusu VIII Savjetovanja o energetici

Pod sloganom "Niskokarbonska budućnost Zapadnog Balkana" u Sarajevu je danas počelo tradicionalno CETEOR VIII Savjetovanje o energetici.

Ovogodišnje dvodnevno savjetovanje, s međunarodnim sudjelovanjem, koje se održava u Sarajevu u hibridnom obliku, posvećeno je dekarbonizaciji, a Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana još uvijek nemaju jasno određen put kojim trebaju ići, rečeno je na otvaranju.

"Smatramo da dekarbonizacija i energetska tranzicija nisu pojave koje se mogu posmatrati odvojeno na nivou država, već regionalno i globalno. S tim u vezi, savjetovanje je koncipirano tako da adresira globalne inicijative kao što je Pariški sporazum, do onih na nivou Evrope, a to je Evropski zeleni dogovor, pa do Agende za Zapadni Balkan koja je usvojena kroz potpisivanje Sofijske deklaracije prošle godine", kazao je za Akta.ba direktor CETEOR-a Vedad Suljić. 

U skladu s tim, savjetovanje je okupilo 30 govornika i panelista iz 11 zemalja koji će govoriti o različitim iskustvima, kako strukovno, tako i o zemlji iz koje dolaze.

"Prvi današnji panel upravo je govorio o izazovima Zapadnog Balkana kada je riječ o niskokarbonskom razvoju. Ima tu puno sličnosti i različitosti među državama, ali opšti je zaključak da smo svi relativno na početku tog procesa i da nijedna država nema značajnih odstupanja, pa čak ni Hrvatska. Dakle, nema nesagledivih razlika, jer čak i na nivou Evrope još uvijek postoje različiti stavovi o putu kojim treba ići kada je riječ o dekarbonizaciji", navodi Suljić.

Konstatuje da Evropa polako te ciljeve spušta na ambiciozne nivoe i nije više tako dugoročna u svom planiranju, već gleda na horizont koji je 2030. godina. 

Još jedan problem po pitanju dekarbonizacije su rudnici, pogotovo na Zapadnom Balkanu gdje najveći dio električne energije dobijamo putem uglja. 

"Taj problem je otvoren i o njemu ćemo razgovarati na drugom panelu. Šta je budućnost rudnika u kontekstu dekarbonizacije, jer svaka promjena određenog procesa dovodi do toga da neko dobija, a neko gubi", ističe Suljić, i dodaje da su rudnici u BiH u tom slučaju svojevrsni gubitnici.

Ipak, napominje, treba znati da BiH i zemlje Zapadnog Balkana kroz Sofijsku deklaraciju imaju pristup tzv. Fondu za pravičnu tranziciju koji je sastavni dio jednog investicionog paketa od 9 milijardi eura. On je na raspolaganju ovim zemljama, ali da bi se novci dobili, treba prijavljivati projekte i jasne planove.

"Npr. jedna rudarska lokalna zajednica treba da kaže da u određenom planskom periodu planira da preorjentiše svoju industriju iz rudarske u nešto drugo i za takve projekte se mogu dobiti sredstva", kaže naš sagovornik i dodaje da su pojedine lokalne zajednice u BiH i regionu već poduzele određene korake. 

Tokom drugog dana savjetovanja govorit će se o tome kako je potrebno proces dekarobonizacije zagovarati na višem nivou. 

"Niskokarbonski razvoj nije samo državnička i regionalna priča, već obuhvata i niže lokalne nivoe i zahtijeva višerazinski nivo upravljanja. Imat ćemo predstavnike iz državnog i lokalnog nivoa koji su radili na ovim projektima i koji će govoriti o tome kako koordinirati i harmonizirati različite ciljeve koje imaju lokalna zajednica i država", objašnjava direktor CETEOR-a.

Na kraju, četvrti panel će zaključiti regionalne primjere iz prakse koji su realizovani ili su u fazi realizacije.

Suština savjetovanja je da se određene poruke i zaključci upute prema državnim institucijama. 

"Ne možemo sa sigurnošću garantovati da li postupaju po njima, ali je sigurno da se iz toga izrode razgovori, inicijative i projekti na različitim nivoima", ističe Suljić. 

Cilj ovogodišnjeg Savjetovanja o energetici je ponuditi platformu za razmjenu iskustava EU i zemalja regije u pogledu dekarbonizacije, te ukazati na mogućnosti za održivi razvoj. U okviru Savjetovanja razmotrit će se aktuelni procesi energetske i klimatske politike, te dati kritički osvrt na usvojene strateške dokumente, kao i one koji su u procesu usvajanja. Dodatno, razgovarat će se o uticaju pandemije COVID 19 na proces dekarbonizacije kao pokretača održivog razvoja, te inovativnim modelima poslovanja s ciljem smanjenja potrošnje energije.

S.B.