Konferencija i moto kampanje "Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti"

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini provodi Institut  za populaciju i razvoj u saradnji s entitetskim ministarstvima zdravstva, a podržava ga Vlada Švicarske.

To je uoči današnje konferencije u Sarajevu organizirane povodom Svjetskog dana izjavila novinarima direktorica Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini Dženita Hrelja Hasečić. Ona napominje da je ova konferencija dvanaesta o mentalnom zdravlju, koja se održava tokom primjene navedenog projekta.

Svake godine, 10. oktobra se obilježava Međunarodni dan mentalnog zdravlja te u velikoj kampanji skreće pažnja na značaj mentalnog zdravlja, a posebno značaj ulaganja u taj zdravstveni segment u smislu finansijskih investicija, jačanja resursa, unapređenja usluga, angažiranja cijelog društva na poboljšanje u ovoj oblasti.

Ovogodišnje obilježavanje je još značajnije time što su mediji doprinijeli da se o mentalnom zdravlju piše više nego ikad, rekla je Hrelja Hasečić i izrazila zadovoljstvo što je mentalno zdravlje postalo dio javnog diskursa jer godinama, iako je bilo vezivano za ovaj datum, manje se pridavao značaj u zdravstvenom sistemu.

Ove godina tema kampanje je „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“, rekla je Hrelja Hasečić, pri čemu se pod nejednakošću misli na sve što utiče na mentalno zdravlje – siromaštvo, spolne, nacionalne, etničke razlike, razlike po osnovu seksualne orijentacije itd.

"Prvi čovjek UN-a je nedavno govorio o potrebi da se zapravo pravi novi društveni ugovor u svijetu; da se prepozna koliko je danas u svijetu prisutno ekstremno siromaštvo, koliko ekstremno bogatstvo i kako su te rezlike sve veće. Kao jedan od ključnih problema, danas u svijetu su prepoznate razlike po osnovu rase i statusa žena. Sve to ostavlja posljedice na mentalno zdravlje", kazala je direktorica Programa.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020. godine, trećina do četvrtina stanovništva pati od nekog vida psihijatrijskih problema, a među njima, čak 264 miliona ljudi od depresije. To je dodatno pogoršano masovnom krizom izazvanom pandemijom, pa se očekuje da će mentalno zdravlje opće populacije biti još lošije nego dosad.

"U projektu je u ovih deset godina rađeno na čitavoj reformi u novom pristupu - da se osobe s problemima mentalnog zdravlja mogu oporaviti i biti funkcionalni članovi društva, uz mutltidisciplinarnu podršku", rekla je Hrelja Hasečić uoči konferencije.

Jedan od rezultata projekta je da je Bosna i Hercegovina prva u regiji po mreži centara za mentalno zdravlje u okviru sistema zdravstvene zaštite.

Na početku pandemije, kad je bilo dosta nesnalaženja pa i u bogatijim zemljama u smislu pravog odgovora na potrebe stanovništva, bio je izrazito povećan broj usluga centara za mentalno zdravlje, a oni su se uz podršku projekta i Federalnog ministarstva zdravstva, organizirali da odmah budu prisutni među stanovništvom, da daju informacije; dijeljeni su brojevi telefona i podrška je postojala u mnogim zajednicama 24 sata, kazala je Hrelja Hasečić.

Edin Hodžić iz Udruženja građana „Most“, koji je korisnik usluga centara mentalnog zdravlja, kaže da je veoma važno pričati o ovom problemu.

Govoreći o Projektu, on kaže da mu je najveća podrška pružena u proceu oporavka; pa se danas on obučava za trenera u oblasti ljudskih prava te se učlanio u neformalnu grupu građana za zagovaranje prava osoba s invaliditetom na nivou Bosne i Hercegovine.

"Korisnici Udruženja koje vodim su potpuno zadovoljni našim radom, uz ogromnu podršku koja je pružana svih ovih godina na osnovu raznih projekata. Naša lokalna zajednica je prepoznala naš rad", kazao je Hodžić.

Goran Čerkez, pomoćnik ministra za javno zdravstvo, izjavio je da mnoge nejednakosti, ne samo kod nas već i u svijetu, utiču na mentalno zdravlje.

"Živimo u socio-ekonomskoj, političkoj, pa čak i u nejednakosti kad je riječ o uslugama zaštite mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogi još ne shvataju da mentalno zdravlje nije samo problem zdravstvenog sistema već puno širi društveni problem u čijem rješavanju treba da budu angažovani svi sektori. Kad govorimo o mentalnom zdravlju, to su i pitanje izgradnje stanova, buka, saobraćaj i planiranje saobraćajnica; to je pitanje koliko imate psihologa u školama - a ja ću reći da u školama, gdje bi trebalo najviše, imamo najmanje kadrova za zaštitu mentalnog zdravlja; u nakim kantonima nema školskih psihologa, u Sarajevu je u nekim slučajevima jedan psiholog angažiran za tri škole, dakle, imamo nejednakost u dostupnosti usluga koje bi nas trebale zaštititi. U vrijeme pandemije, nastala je dodatna trauma, pa ovo društvo trpi kontinuitet trauma - ratne koje se reflektuju na transgenerecijske traume; živimo u teškoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj situaciji", kazao je.

Nažalost, dodaje on, ne posvećuje se dovoljno pažnje svemu tome.

U zdravstvenom sistemu, centri za mentalno zdravlje su cijelo vrijeme pružali usluge; liječeni i otpuštani pacijenti su ostali u kontaktu s njima i stalno imali podršku, čak su centri osposobljeni da to čine i online.

Međutim, u isto vrijeme, odnos zdravstvenih radnika, menadžera naočito, pokazuje relativno neznanje, neshvatanje značaja mentalnog zdravlja koje je važno koliko i fizičko zdravlje jer su naprosto povezani.

" Pojedini kadrovi centara za mentalno zdravlje su u nekim fazama pandemije, da ne kažem čak i danas, na trijažnim punktovima umjesto da pružaju usluge iz oblasti mentalnog zdravlja, što pokazuje nerazumijevanje o jako bitnoj temi koja je u Evropi u vrhu prioriteta", kaže Čerkez.

Federacija je lider u jugoistočnoj Evropi, ima rauzvijenu mrežu komjunitija, približili smo to stanovništvu, pružamo usluge koje se ne pružaju nigdje u jugoistočnoj Evropi, poput korodinirane brige, pravljenja individualnog plana oporavka za svakog čovjeka koji izađe iz bolnice, poput uvezivanja bolnice i primarne zdravstvene zaštite, dakle, pripreme čovjeka za izlazak kući i nastavak tretmana.

"Sve što je urađeno, uskoro će biti riješeno i legislativom i sve što je deset godina činjeno zajedno sa švicarskom vladom na edukacijama, uvođenju novih usluga i jačanju korisničkih udruženja, bit će ojačano zakonom o mentalnom zdravlju", zaključio je Čerkez.

"Ovogodišnja konferencija povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja treba da skrene pažnju javnosti na pitanja koja održavaju nejednakosti u mentalnom zdravlju na lokalnom i globalnom nivou",naveli su iz Federalnog ministarstva zdravstva.