biz klub povelja

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Bičakčić i Biznis klub Povelja: Naša država mora slijediti globalne energetske tranzicijske procese

Bez energetske efikasnosti, nema ni efikasne prilagodbe klimatskim promjenama.

09.11.2021. 12:22 / Izvor: Akta.ba

"Bez energetske efikasnosti, nema ni efikasne prilagodbe klimatskim promjenama, a klimatska kriza je potencijalno i najveća globalna kriza koja nas očekuje u budućnosti", kazao je Edhem Bičakčić, predsjednik bh. Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE, na sastanku sa članova Biznis kluba Povelja održanom 04. novembra u Hotelu Marriott.

Na sastanku su razmatrane teme poput energetskog sektora u BiH, povećanja cijena električne energije, te da li će se i na koji način to povećanje odraziti na BiH i privredu, zatim klimatskim promjenama i uticaju klimatskih promjena na energetiku uopšte u svijetu i BiH. Bilo je riječi i o upravljanju emisijama ugljen dioksida, obnovljivim izvorima energije u funkciji prelaska sistema na zeleni vodonik, izgradnji elektroenergetskih objekata poslije pandemije, te razvoju elektromobilnosti u našoj zemlji. 

"Naša država mora slijediti globalne energetske tranzicijske procese. U tom pravcu u EU je započet proces zamjene proizvodnje energije iz fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora. Naša primarna obaveza je smanjenje stakleničkih gasova, odnosno dekarbonizacija privrede. Da bi BiH uhvatila priključak s ovim energetskim tranzicijskim procesima, moramo raditi na izgradnji novih obnovljivih izvora energije", poručio je Bičakčić. 

Kada je riječ o cijenama, dodaje, na tržištu električne energije i gasa i ove godine postoji velika konjuktura i potražnja i za električnom energijom, a procjene su da će biti i potražnja za gasom posebno u zimskom periodu.

Kako je istaknuto, električna energija u prošloj godini imala je neku prosječnu cijenu 50 eura po megavatu, sada to dostiže i 170 eura po megavatsatu. To je skoro trostruko povećanje. Razlog tome je dekarbonizacija, odnosno takse na CO2 koje moraju da plaćaju proizvođači električne energije na ugalj. Dakle, termoelektrane na ugalj plaćaju visoke takse i onda im se ta proizvodnja ne isplati i onda oni prestaju ili smanjuju u značajnom obimu tu proizvodnju. Nedostaje električne energije na tržištu i cijene idu prema gore.

Dodaje da je globalna projekcija da će visoke cijene potrajati, ali ne isključuje mogućnost smanjenja cijena na proljeće.

U dijelu sastanka govorilo se i o Zakonu o obnovljivim izvorima.

"Taj zakon donesen 2013. godine i važio je do prošle godine. Zbog toga je potrebno što prije donijeti novi zakon koji će da reguliše ovu oblast i to na način da proizvođačima omogući proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, uz mogućnost  plasiranja eventualnih viškova električne energije u mrežu", poručio je.

Prisutni privrednici su ukazali na niz kočnica, odnosno prepreka sa kojima se susreću naručito u segmentu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a to su su komplikovana administrativna procedura, zatim činjenica da je u FBiH sve podijeljeno na više različitih nadležnosti, tako da investitori vrlo često odustaju od ulaganja.

"Ono što je najveći problem jeste nepoštivanje zakonskih rokova u kojima nadležne institucije trebaju izdavati dokumente, pa se proces razvuče i na nekoliko godina", poručeno je ispred Biznis kluba Povelja.

Privrednici su ponudili konkretne prijedloge kako bi se uklonile prepreke koje koče masovnije investicije u infrastrukturu električnih punionica u Kantonu Sarajevo.

Za kraj, donesen je zaključak da bi Bosna i Hercegovina svoj bogati prirodni potencijal trebala iskoristiti, i da bi mogla da postane lider u ovom sektoru, ukoliko bi se uklonile administrativne i političke barijere. "Neiskorišteni potencijali u sebi imaju obećanje napretka i očuvanja prirodnih resursa, koje korištenjem neobnovljivih izvora energije uništavamo", zaključeno je.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti