Članice Udruženja poslodavaca FBiH, poput Planeta, MCI, Orbica, dm-a i mnogih drugih su zbog nepostojanja propisa u Federaciji BiH i neusklađenosti entitetskih propisa, prinuđeni da na različit način deklarišu kozmetičke proizvode i navode rokove trajanja na proizvodima koji se plasiraju na području Federacije BiH i Republike Srpske.
Propisi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj istu materiju regulišu na dva različita načina, čime se otežava poslovanje i privrednici dovode u neravnopravan položaj. U RS privrednici su obavezni da deklaraciju prevedu na identičan način kako stoji na proizvodu, a prema propisima u FBiH privrednici su dužni da pored deklaracije istaknu i rok trajanja, koji privrednici prevode na osnovu šarže proizvoda, a što u RS ne priznaju.
Ukoliko trgovac deklariše proizvod prema važećim propisima u Federaciji BiH, bit će kažnjen na području Republike Srpske, a ukoliko deklariše proizvod prema važećim propisima u Republici Srpskoj bit će kažnjen na području Federacije BiH.
Kazne za trgovce
Kazne za trgovca, kao pravno lice u Republici Srpskoj iznose od 1.000 KM do 5.000 KM, a kazne za odgovorno lice u pravnom licu iznose od 500 KM do 2.500 KM.
U Federaciji BiH kazne za trgovce su od 2.500 KM do 5.500 KM, a kazne za odgovorno lice u pravnom licu iznose od 500 KM do 1.000 KM, što predstavlja vanredni trošak za privrednike.
Pored izricanja kazni za prekršaje trgovci su izloženi dodatnim troškovima prevođenja deklaracija, etiketiranja proizvoda, skladištenja proizvoda, a ti troškovi na godišnjem nivou iznose oko 3% od nabavne vrijednosti proizvoda.
Ovakvim postupanjem ograničava se sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i lica, a što je u suprotnosti sa članom 4. Ustava BiH.
Predstavnici nadležnih institucija su još 2017. godine podržali inicijativu da se ovaj problem što hitnije riješi i jednoglasno donijeli zaključak da će se uputiti Inicijativa Vladi FBiH za donošenje uredbe kojom će se privremeno regulisati ovo pitanje.
Čitanje šarže
Shodno navedenom Udruženje poslodavaca predložilo je donošenje Zakona o o predmetima opće upotrebe u FBIH kojim će se definisati uzajamno priznavanje deklaracija proizvoda u oba entiteta.
"Imajući u vidu komplikovane procedure donošenja Zakona koja može trajati nekoliko godina, kao prelazno rješenje Udruženje poslodavaca FBiH je tražilo donošenje Uredbe kojom će se regulisati ovo pitanje a koja bi bila prelazno rješenje do donošenja ovog zakona, kojim bi se u konačnici riješili problemi nepostojanja zakonskih i podzakonskih akata na nivou Federacije BiH, harmonizovali propisi dva entiteta, onemogućilo različita tumačenja propisa od strane entitetskih inspektora i rasteretili privrednici", kazali zu iz Udruženja poslodavaca za Akta.ba.
Napominju da su po ovom pitanju organizovali niz sastanaka sa predstavnicima nadležnih institucija, odnosno sa predstavnicima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskih ministarstava zdravstva, entitetskih inspektorata i najvećih trgovačkih lanaca u BiH.
"Predstavnici nadležnih institucija su podržali inicijativu da se ovaj problem što hitnije riješi i jednoglasno donijeli zaključak da će se uputiti inicijativa Vladi FBiH za donošenje uredbe kojom će se privremeno regulisati ovo pitanje, a tad je i zaključeno da će Ministarstvo zdravstva FBiH sačiniti prijedlog Zakona o predmetima opće upotrebe u FBiH i Pravilnika o sigurnosti predmeta široke potrošnje u FBiH. Od strane Vlade i Ministarstva još uvijek nije ništa urađeno po ovom pitanju. Udruženje i dalje insistira na rješavanju ovog problema, te će nastaviti raditi u cilju dobivanja što kvalitetnijih rješenja", poručili su.
Uskladiti zakone na nivou entiteta
Inače, tretiranje deklaracija i rokova trajanja upotrebe u FBiH uređuje Zakon o zaštiti potrošača u BiH i Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica te predmeta opće upotrebe koji su preuzeti iz zakonodavstva SFRJ, dok tretiranje deklaracija i rokova trajanja upotrebe u RS-u uređuje Zakon o zaštiti potrošača u RS čiji su članovi usklađeni sa UREDBOM (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i Pravilnik za robe široke potrošnje.
Različita tumačenja dovode do problematike kod kozmetičkih proizvoda, proizvoda za njegu tijela, te šampona.
Da bi se kreiralo povoljnije poslovno okruženje u BiH potrebno je uskladiti zakone na nivou entiteta, koji uređuju pitanje roka trajanja proizvoda.
S usklađivanjem zakona FBiH sa EU direktivom (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, privrednici bi imali uštedu na troškovima prevođenja deklaracija, etiketiranja proizvoda, skladištenja proizvoda...što bi u konačnici uticalo i na smanjenje nabavne cijene robe odnosno potrošačkih cijena.
Admira Isaković, voditelj nabave, marketinga i prodajne regije dm drogerie markt d.o.o., navodi da različita zakonska regulativa koja uređuje pitanje roka trajanja kozmetičkih proizvoda u Republici Srpskoj i Federaciji BiH prouzrokuje kompaniji dm drogerie markt dodatne troškove.
"Govorimo o troškovima u visini od 3% od nabavne vrijednosti kozmetičkih proizvoda. Ukoliko bi se uskladili zakonski propisi FBiH sa EU, ili u ovom slučaju i sa RS, kozmetički proizvodi bi mogli biti do 3% povoljniji u odnosu na trenutne cijene. Što bi, naravno, u konačnici bio benefit i za dm kupce ili ako gledamo šire za sve kupce kozmetičkih proizvoda u BiH. Naime, uvjereni smo da se i drugi proizvođači odnosno veletrgovci koji dosljedno prate slovo zakona susreću sa istim poteškoćama", objašnjava Isaković za portal Akta.ba.
Govoreći o sluhu nadležnih za postojeće probleme nejedinstvenog tržišta, navodi da su uz podršku Udruženja poslodavaca FBiH, još 2017. godine održali sastanak s predstavnicima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Federacije BiH i predstavnicima Odsjeka za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju.
"Zaključak sastanka je bio da je potrebno obratiti se Vladi Federacije BiH s ciljem usklađivanja propisa federalnog nivoa sa uredbom Evropske unije. U praksi bi to značilo da bi isticanje roka trajanja kozmetičkih proizvoda u Federaciji BiH bilo identično onome u Evropskoj uniji i Republici Srpskoj. Primijetili smo da postoji određeni interes kod nadležnih institucija da dođe do promjena, međutim još uvijek ne vidimo nikakve poduzete mjere koje bi nam dale nadu da će se navedena situacija ubrzo riješiti", istakla je naša sagovornica.
Nažalost, dodaje, još uvijek nemaju informacije da bi se uskoro moglo pristupiti sistematskom rješenju problema i ujedinjavanju tržišta.
|
UREDBA (EZ) br. 1223/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA U svrhu informisanja potrošača, na kozmetičkim bi proizvodima trebao biti jasno i razumljivo naveden rok upotrebe. Budući da bi potrošači trebali biti obaviješteni o datumu do kojeg će kozmetički proizvodi obavljati svoju izvornu funkciju i biti sigurni, važno je poznavati najkraći rok upotrebe, odnosno datum do kojeg je najbolje upotrijebiti proizvod. Ako je najkraći rok upotrebe duži od 30 mjeseci, potrošač bi trebao biti obaviješten o roku unutar kojeg je moguće koristiti proizvod nakon njegova otvaranja bez ikakve opasnosti za potrošača. Međutim, ovaj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati ako pojam trajanja nakon otvaranja proizvoda nije bitan, odnosno za proizvode za jednokratnu upotrebu, proizvod za koje ne postoji rizik od kvarenja i proizvode koji se ne otvaraju. |
S. Bijedić
