Ismar Alagić: Razvoj pametnih gradova ne ovisi samo od stepena digitalizacije društva

Tehnologija i tehlološki alati sve više se razvijaju pa tako postaje sasvim normalno da uz smartphone otključamo automobil, platimo parking te upalimo grijanje u stanju dok smo još na poslu. Pametni gradovi u svijetu sve više postaju realnost i njihov potencijal se maksimalno koristi. U BiH malo drugačija situacija. Pametni gradovi su još uvijek daleka budućnost. Šta su pametni gradovi i kako iskoristiti njihov potencijal za Akta.ba je pojasnio Prof. dr. Ismar Alagić.

Sve se digitalizira. Svijet sve više postaje "na dodir". Kako se digitalizacija odražava na gradove i lokalne zajednice? Kakvi su to zapravo "pametni gradovi"? 

- Pametni gradovi predstavljaju područje o kojem se dosta govori u posljednje vrijeme. 

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka prof. dr. Leonidas G. Anthopoulos sa Tehnološko-obrazovnog instituta Tesalije u grčkom gradu Larisa daje sljedeću definiciju: "Pametan grad obuhvata korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) i inovacija od strane gradova, kao sredstvo za ekonomsku, društvenu i ekološku održivost kroz ovladavanje izazovima vezanim za šest dimenzija (ljudi, ekonomija, pokretljivost, okruženje, stanovanje)". Model pametnih gradova se može zasnovati  na više dimenzija, a najčešće se predlaže sljedećih osam dimenzija, kako slijedi:

1)  Pametna  infrastruktura   (zgrade,  vodovodna,  energetska  mreža,  itd.)  u  koju  je ugrađena pametna tehnologija, npr. senzori, roboti, ICT);

2)  Pametan transport/pametna mobilnost (transportne mreže sa ugrađenim pametnim sistemom za praćenje i kontrolu u realnom vremenu);

3)  Pametno okruženje (inovacije i primjena ICT za zaštitu životne sredine);

4)  Pametne  usluge  (korištenje pametne tehnologije zdravstvo, obrazovanje, turizam, sigurnost, nadzor u cijelom gradu i dr.);

5)  Pametno gazdovanje  (pametno korištenje resursa u urbanom prostoru korištenjem e-tehnologije)

6)  Pametni ljudi (ljudi sa većim nivoom kreativnosti i otvoreni za inovacije);

7)  Pametno  stanovanje (inovacije kojim se povećava kvalitet života i stanovanja u urbanom prostoru);

8)  Pametna  ekonomija (nove tehnologije i inovacije za jačanje poslovnog razvoja, zapošljavanje i rasta grada).

Sve gore navedeno je primjenjivo na postojeće gradove. To je platforma na kojoj se dalje izgrađuje nivo "pametnosti" usluga među gradovima. Razlikuju  se klase  pametnih gradova  prema  broju stanovnika i gustini naseljenih  (sela, zajednica, gradovi, megagradovi), njihovom uticaju (lokalni  i globalni  gradovi) i stepenu razvijenosti (novi i postojeći gradovi).

Digitalne tehnologije povezane sa istraživanjem i inovacijama su već sada pokretači kvaliteta života u Europi. Zajedno sektor informacionih i komunikacionih tehnologija predstavlja oko 5% privrede EU i 25 % svih troškova u privredi. Investicije u informaciono - komunikacione tehnologije generišu 50% cjelokupnog rasta produktivnosti.

Sadašnji istraživački program informaciono-komunikacionih tehnologija Europske unije se fokusira na sljedeća područja:

a)  Robotika  (robotska  tehnologija  će  poboljšati  industrijsku  konkurentnost, roboti  i robotske usluge za rješavanje brojnih izazova današnjeg vremena, rješavanje etičkih i pravnih pitanja i razvoj strateških ciljeva, dr.);

b)  Komponente i sistemi  (elektronika, kibernetsko-fizički  sistemi, napredni računarski sistemi, pametna proizvodnja, rasvjeta, fotonika, bionika i dr.)

Danas, za više od 90% zanimanja potrebna  su određena znanja i kompetencije  iz područja  informaciono-komunikacionih  tehnologija. Pored toga, stručnjaci iz oblasti ICT-a su ključni stub u kontekstu  radne snage za sve privredne  sektore  Europske  unije. Godišnje potrebe  za diplomiranim   stručnjacima iz  oblasti ICT se svake godine povećavaju  za najmanje  3%, zato postoji deficit za tom vrstom kadrova, unatoč prisutnoj nezaposlenosti u Europi. Kada  ne bi bilo mjera koje se sprovode  sa ciljem unapređenja stanja, procjene govore nedostaje oko 900.000 ICT stručnjaka.

Kada je u pitanju ekonomija, koliko su pametni gradovi izazovni za zemlje poput naše?

- Za razvoj  pametnih  gradova  koristi  se pristup  kvaliteta, posebno u dijelu upravljanja projektima, razvoj novih usluga i usluge znanja. Ovdje nemate nikakvih ograničenja, niti tkz. podobnih i nepodobnih za takve aktivnosti. Potrebno je imate određene pretpostavke u smislu informatičke infrastrukture (npr. širokopojasne veze, 4G/5G/6G). Svi se nalazimo u sferi „digitalnog doba“, međutim brojni akteri iz manje razvijenih država su prespavali tu pojavu. Nažalost, jedan od takvih primjera je Bosna i Hercegovina, posebno u malim sredinama gdje se odvija i najveća ekonomska aktivnost u prerađivačkom sektoru.

Podaci koje predočava  Europska  komisija  govore da digitalne  ekonomije  rastu sedam puta   brže  od ostalih  privrednih  sektora,  iako   potencijal   rasta   značajno ograničava nedostatak cjelokupnog europsko-političkog okvira. Europa zaostaje za drugim konkurentima u pogledu brzih i pouzdanih digitalnih  mreža, na kojima se bazira privreda i sve aktivnostivezane za rad i življenje. Troškovi upotrebe digitalnih mreža razlikuju se među  europskim  državama,  a  sistemi  su  međusobno   nekompatabilni  i  povezanost je nejednaka. To veoma negativno djeluje na građane, preduzeća i inovatore u Europi. Europska digitalna agenda je u  primjeni od maja  2010. godine sa ciljem promocije europske ekonomije, koja bi sa uspostavom  jedinstvenog digitalnog tržišta trebala osigurali trajne ekonomske i  društvene   koristi. Dok 250   miliona građana   Europe   svaki   dan upotrebljava internet,  s druge strane milioni drugih državljana europskih država uopće ne posjeduju pristup internetu i ne koriste ga. Posebno osobe sa invaliditetom  imaju probleme sa korištenjem  novih  elektronskih  sadržaja  i usluga. Ekonomski  i društveni  razvoj  u sve većoj mjeri postaju ovisni od poslova koji se obavljaju na internetu i u digitalizovanoj  formi, tako  da  su za  obavljanje  takvih radnih zadataka potrebna  napredna znanja iz digitalnih tehnologija kroz puni društveni angažman.

Digitalna ekonomija građanima nudi mogućnosti koje će iskoristiti samo oni najspremniji za pravovremeno i potpuno usvajanje znanja iz područja digitalizacije. Podaci Europske komisije govore  da će se broj radnih mjesta za koja je potrebno  poznavanje informaciono-komunikacionih  tehnologija povećao za 16  miliona do početka 2021. godine.Treba imati na umu da već od 2015. godine u Europskoj Uniji, za čak 90% radnih mjesta potrebno je osnovno poznavanje informacionih tehnologija. Zvaničnici Europske unije rade na kreiranju "europskog prostora znanja" i finansiranja  programa  koji trebaju doprinijeti povećanju konkurentnosti, inovativnosti, digitalizacije i dekarbonizacije cjelokupnog europskog prostora. U taj prostor se ubrajaju i države koje pretenduju da postanu članioce ove grupacije eurospkih država i naroda. 

Sve brojke govore u prilog činjenice da digitalna ekonomija stvara pet radnih mjesta na svakih  dva izgubljena radna mjesta koja nisu povezana sa internetom. Digitalna ekonomija  nije samo  budućnost poslovanja, to  je već naša realnost i sadašnjost. Rast digitalne  ekonomije u Europskoj uniji svake godine se uveća za 12%, što predstavlja veličinu privrede jedne Belgije. U  Europskoj  uniji  broj  pretplatnika  koji  koriste  mobilne telefone, veći je od broja stanovnika EU-a. Trenutno je u europskom informaciono- komunikacionom sektoru zaposleno 7 miliona radnika, a planirani ekonomski  rast se čak 50% temelji na ulaganjima u informaciono-komunikacione tehnologije. Sve iznesene brojke, na najilustrativniji način govore u prilog činjenice da su efekti primjene informaciono- komunikacionih  tehnologija  enormni  u našeg radu i životu i da značaj koji ista zauzima  u privredi Europske unije predstavlja sami pijadestal ekonomske moći.

Kako korištenje digitalnih tehnologija i pametni gradovi mogu doprinijeti ekonomiji?

- Naučna  javnost  je prihvatila  podjelu  na devet  grupa  usluga  pametnih  gradova  ( eng. service  groups-SG)  koje  su  razvili  dvojica  teoretičara368. Prema toj teoriji razlikujemo sljedećih devet grupa usluga:

-SG 1: Usluge elektronske uprave (eng e-government  services);

-SG 2: Usluge eletronske demokratije  (eng. e-democracy services);

-SG 3: Pametne poslovne usluge (eng. Smart business services);

-SG 4: Pametne usluge zdravlja i tele-njege (eng. Smart health and tele-care services);

-SG 5: Pametne sigurnosne usluge (eng. Smart security services);

-SG 6: Pametne ekološke usluge (eng. Smart environmental  services);

-SG 7: Inteligentni transport (eng. Intelligent transportation);

-SG 8: Tipične telekomunikacione  usluge (eng. Typical telecommunication services);

-SG 9: Usluge pametnog obrazovanja (eng. Smart education services).

Pametni grad koristi podatke i tehnologiju za veću efikasnost, poboljšavanja održivosti, stvaranje ekonomskog razvoja i poboljšanja kvalitete života za ljude koji žive i rade u gradu. To znači i da grad ima pametniju energetsku infrastrukturu. Pametan grad je pokrenut pametnim vezama za razne pojmove, kao što su ulična rasvjeta, pametne zgrade, distribuirani energetski resursi, analiziranje podataka i pametan prijevoz. Među ovim stvarima energija je važnu ulogu; zbog toga komunalne firme igraju glavnu ulogu u pametnim gradovima, pogotovo u Americi.

Nove internetske tehnologije promoviraju cloud-bazirane usluge, Internet of Things, real-world korisnička sučelja, korištenje pametnih telefona, pametnih mjerača te tako otvaraju nove načine za rješavanje problema. Online saradničke platforme za upravljanje podatkovnim senzorima su usluge on-line baze podataka koje vlasnicima senzora omogućuju registraciju i povezivanje svojih uređaja da bi stavljali podatake u on-line bazu podataka za pohranu te time olakšavaju programerima povezivanje s bazom podataka i izgradnju vlastitih aplikacija na temelju tih podataka. U Londonu, sistem upravljanja prometom, poznat kao SCOOT, optimizira vrijeme trajanja zelenog svjetla na saobraćajnim raskrsnicama prenoseći unazad magnetometar i induktivne petlje podatak na tkz. "super računar". Grad Santander u Cantabriau, sjevernoj Španiji, ima 20.000 senzora koji povezuju zgrade, infrastrukturu, promet, mreže i komunalne usluge, nudi fizički prostor za eksperimentiranje i provjeru funkcije interneta stvari, kao što su interakcijski i upravljački protokoli, tehnologije uređaja i usluge podrške kao što su otkrivanje, upravljanje identitetom i sigurnost. U Santanderu senzori prate razinu onečišćenja, buke, prometa i parkiranja.

Elektronske kartice (poznate kao pametne kartice) su druga zajednička platforma u okvirima pametnog grada. Ove kartice posjeduju jedinstveni šifrirani identifikator koji vlasniku omogućuje prijavu u niz državnih usluga (ili e-usluga). Jedinstveni identifikator omogućuje vladama prikupljanje podataka o građanima za bolje pružanje usluga i utvrđivanju zajedničkih interesa grupa. Ova je tehnologija implementirana u Southamptonu. Kritike pametnih gradova najčešće se dotiču sljedećeg: 

• Fokus koncepta pametnog grada može dovesti do podcjenjivanja mogućih negativnih učinaka razvoja novih tehnoloških i umreženih infrastruktura potrebnih za pametan grad
• Visoka razina skupljanja velike količine podataka i njihova analiza dovela je do pitanja vezanih uz privatnost i slobodu kretanja građana
• Pametni grad, kao naučno planirani grad, prkosi činjenici da je stvarni razvoj u gradovima često slučajan. U duhu te kritike, pametni grad smatra se neprivlačnim za građane jer, kako kažu, on ih može umrtviti i ošamutiti u svom "svemogućem" okruženju. Umjesto toga, ljudi bi više voljeli gradove u čijem oblikovanju i razvitku mogu i sami učestvovati.

Za sada „e-poslovanje“ u EU još nije dovoljno razvijeno. Potrošači imaju poteškoće pri pristupu do internetske trgovine, kao i firme pri ponudi svojih usluga u drugim državama EU. Digitalna agenda za Europu  će modernizovati pravila EU o jedinstvenom digitalnom tržištu i time olakšati „e-poslovanje“. Sa akcionim planom Europske komisije iz 2012. godine u vezi sa e-poslovanjem do 2015. godine trebalo je udvostručiti obim e-poslovanja u Europi, sa inicijativama za racionalizaciju isporuke poštom,pojednostavljenje plaćanja karticom elektronska  i plaćanja mobitelom, povećanje povjerenja u internetsku kupovinu sa strategijom za poboljšanje  internetske  sigurnosti u Europi i boljom zaštitom od kibernetskih napada. Ako bi sve račune  u „papirnoj“ formi zamijenili  sa računima u „elektronskoj“ formi, procjene govore da bi za 6 godina uštedili približno 240 milijardi EURO. Cilj je bio da elektronski način  izdavanja  računa bude dominantni način izdavanja računa u Europi nakon 2020. godine. Ako bi svi računi bili izdavani u „elektronskoj“ formi, tada bi u javnom sektoru mogli uštediti do 1 milijardu EURO godišnje.

Da li je moguće da u skorije vrijeme očekujemo da i vlasti u BiH počnu da rade na pametnim gradovima te da pronađu potrebna sredstva za digitalizaciju?

- BiH je na samome početku nivoa razvoja pametnih gradova. gradska uprava u Sarajevu, pretenduje da do 2026.g. Sarajevo postane prvi „pametan grad“ u BiH. Grad koji se  bori s problemima lošeg javnog prevoza, redukcijom vode, zagađenja i svega onog što utiče na kvalitet života, pokušava uhvatiti korak s drugim svjetskim metropolama. Inicijativa Smart Sarajevo je među pionirskim "smart city" projektima u zemlji. Njegovo provođenje zajednički rade UNDP i Grad Sarajevo, a za cilj ima da katalizira interese unutar zajednica, da stimulira saradnju između javnih, privatnih i građanskih sudionika i da iskoristi lokalni intelekt koji se pretvara u inovativne ideje koje doprinose pametnijem i prihvatljivijem gradu. Projekat „Pametni grad“ jedan je od deset prioriteta, te kao takav usvojen je u dokumentu Politike grada Sarajeva za mandatno razdoblje 2016.g.-2020.godine. Ova inicijativa gleda na tehnologiju i digitalizaciju kao na sredstvo za unaprjeđenje pružanja javnih usluga i poticanje pametne urbane ekonomije. Javno ispitivanje provedeno u martu 2020. godine nam govori da stanovnici Sarajeva vole njegovu blizinu planinama i prirodi, da uživaju u posebnoj vrsti humora ljudi Sarajeva i da cijene raznolikost grada. Ova inicijativa je nekako otključala mnogo pozitivne energije i entuzijazma među ljudima.

Imate primjere Banjaluke i nekih drugih gradova, koji rade na e-aplikacijama u segmentu parkinga, potom segment e-građanin i slično.

U mnogim evropskim zemljama ovaj koncept je već uveliko zaživio, a jedna od njih je i Njemačka. Možemo li koristiti njih kao primjer za učenje i  dobru praksu? 

- Digitalne  tehnologije  povezane  sa istraživanjem  i inovacijama  su već  sada  pokretači kvaliteta života u  Europi. Zajedno sektor informacionih i komunikacionih tehnologija predstavlja  oko 5% privrede EU i 25% svih troškova u privredi. Investicije u informaciono- komunikacione  tehnologije generišu 50% cjelokupnog rasta produktivnosti.

Beč kao prijestolnica Austrije se može nazvati pametnim gradom za nekoliko generacija, a bio je prvi pametni grad (eng. Smart city) još od 2011.godine.Projekt je vođen od strane gradske administracije. Prijevoz je vrlo učinkovito riješen, a vodeći projekti su: SMILE i eMorail. Više godinu za redom, Beč predvodi na Smart City tabeli svjetskog poretka. Grad u srcu kontinenta, danas provodi jedan od najvećih urbanih projekata Europe. Aspern Smart City nalazi se u 22. distriktu Beča uz rijeku Dunav i planira udomiti i zaposliti 20.000 stanovnika do kraja sljedećeg desetljeća. Pametna rješenja u svakodnevnom životu čine Beč gradom najviše kvalitete života u svijetu. Beč je idealno mjesto za život i rad. Na međunarodnom nivou, Beč daje velike rezultate sa svojom mrežom javnog prijevoza, socijalno stambenim aktivnostima i socijalnim uslugama koje su dostupne i pristupačne za sve.

Kakva je situacija u drugim evropskim zemljama?

U našem neposrednom okruženju nalazi se Ljubljana kao glavni grad Slovenije. Ljubljana gradi privredu na osnovu kružne ekonomije i posjeduje podržavajuće institucije za podršku preduzetništvu i inovacijama kao što su: Tehnološki park Ljubljana, Univerzitetski preduzetnički inkubator i ABC akcelerator. ABC akcelerator pruža sistemsku podršku razvoju start-up zasnovanih na znanju  kroz trugao znanja koji okuplja pametne ljude i pametnu privredu sa podrškom ureda u Sloveniji i Silikonskoj dolini. Osim toga, Ljubljana je uključena u fondaciju Ellen MacArthur, zatim je bila zelena prijestolnica EU 2016 godine i uključena je u mrežu Circular Cities.

Među europskim i svjetskim liderima u kategoriji pametnih gradova nalazi se Helsinki – Smart Kalasatama (eng. Helsinki Smart District). U primjeru Helsinkija inicijative su koordinisane od strane Forum Virium, grada i NVO sektora.

Vizija Kopenhagena je da postane prvi carbon-neutral glavni grad do 2025. godine, potom da jača biciklizam, šetnju i efikasni transport. Kada je riječ o biciklizmu tu su lideri u svijetu Amsterdam, Kopenhagen, Groningen i Malme.

Danas brojni parkovi u Barseloni imaju podzemna mjerenja koja javljaju vlažnost zemlje i potrebe biljaka te prema tim podacima reguliraju navodnjavanje i druge mjere održavanja. Sistem pametnih kanti koje koriste vakum za usisavanje otpada smješten je ispod pločnika radi manjeg smrada i buke tokom preuzimanja otpada. Među najvećim i najnovijim projektima su „super blokovi“. Cilj Barselone je osigurati više javne površine za pješake i društvene događaje te maksimalno smanjiti broj automobila i količinu emisije štetnih plinova. Super blokovi bi postale grupe od 3x3 bloka zgrada između kojih bi se ograničenje brzine vožnje svelo na svega 10 km/h, a sav parking bi bio organizovan ispod javnih površina. Pametni parking (eng. Smart parking) opremljen je bežičnim senzorima na svim parkirnim mjestima,  a osiguravaju preciznu informaciju o parkingu. Living Lab 22@Barcelona je kvart koji podržava poslovnu inovaciju i korištenja javnog prostora. Stvaranje kulture Otvorenih inovacija zasnovanih na građanima predstavlja jedan od koncepata razvoja Barcelone kao pametnog grada.

Među lidere među pametnih gradovima u Europi ubraja se Amsterdam. Od 2008. godine uspostavljen je  Amsterdam Living Lab (ALL) gdje se vrši testiranje novih proizvoda za različite firme. Ova institucija je uspostavila saradnju  sa dionicima unutar i izvan grada. Amasterdam posjeduje strateške dokumente kao što su: Strategija Amsterdama Structural Vision 2040 i Energy Strategy (2040). Kroz odrednice navedenih strateških dokumenata postavljen je cilj smanjenja emisije CO₂ za 40% do 2025. godine i smanjenje za čak 75% do 2040. godine. Među najznačajnije projekte ubrajamo sljedeće:

• The „Klimatstraat” holistički pristup šoping ulicama. U pojedinim ulicama je uveden najviši standard upravljanja energijom, smećem, vodom i dr.;
• Ship-to-grid – Luka Amsterdam (eng. The Port of Amsterdam) želi postati primjer održivosti do 2020. godine;
• Smart building management system – smanjenje utroška energije i operativnih troškova za poslovne zgrade;
• Health Lab – mreža living labs sa ciljem razvoja rješenja u zdravstvu, trougao znanja (eng.Tripple Helix).

Kada po Vašem mišljenju možemo očekivati da ovaj koncept zaživi i u našoj državi s obzirom na to da kod nas još uvijek nije visok stepen digitalizacije? 

 Pametni gradski plan puta sastoji se od četiri ili tri (prva je preliminarna provjera) slijedećih glavnih komponenti:

1. Treba odrediti „šta je to zajednica“: možda ta definicija može usloviti ono što radite u slijedećim koracima; odnosi se na geografiju, veze između gradova i sela i tokova ljudi između njih; možda čak da je u nekim državama definicija gradova / zajednice koja se navodi ne podudara efektivno s onim što se zapravo događa u stvarnom životu.
2. Studija Zajednice: Prije nego što odlučimo izgraditi pametan grad, prvo moramo znati zašto. To se može učiniti određivanjem prednosti takve inicijative. Proučite zajednicu da upoznate građane, potrebe poslovanja - upoznajte građane, kao što su dob građana, njihovo obrazovanje, hobijr i atrakcije grada.
3. Razvijanje Smart City Police: Razvijanje pravila za pokretanje inicijativa, gdje se mogu definisati uloge, odgovornosti i ciljevi.
4. Angažovanje građana: to se može učiniti angažovanje građana kroz korištenje inicijativa e-uprave

Koncept razvoja pametnih gradova, ne ovisi samo od stepena digitalizacije društva, iako je isti potreban kao alat. Potrebno je pristupiti primjeni projektantskog promišljanja koje predstavlja novu tehniku u savremenoj teoriji menadžmenta i alat za rješavanje problema.

Pri svakodnevnom životu i radu susrećemo se sa brojnim i različitim izazovima. Izazovi mogu biti različiti, bilo da  je to saobraćajna gužva kroz centralni dio jednog našeg grada, višestruko povećanje proizvodnje i prodaje automobilskih dijelova, porast  opasnog otpada koji se ne zbrinjava na propisan način, finansiranje zasnivanja zelenih površina i parkova na područjima grada i dr. Pobrojani izazovi su lični, poslovni, građanski, međutim za sve njih je zajedničko što smo svjesniji „šta je to izazov“, to su veće šanse da će isti biti savladan. U zavisnosti od samog izazova, načini savladavanja mogu biti različiti.  Ti načini savladavanja izazova mogu biti intuitivni uz malo truda ili sistemski i strateški postavljeni uz značajna angažman raznih resursa. Uzmimo primjer saobraćajne gužve kroz centralni dio jednog našeg grada, posebno pazarnim danom, ali i svakim drugim danom gdje se stres zbog gužve može riješiti kupovinom bicikla ili čak električnog bicikla što je uveliko trend u velikim gradovima. Dovoljno bi bilo pretražiti informacije o električnom biciklu i odlučiti se.

S druge strane sistemsko rješenje ovog izazova bi bilo planiranje, projektovanje i izvedba obilaznice koja bi povezala dionicu između tačke A i B sa modernom saobraćajnicom izbjegavajući centralno gradsko područje.  U ovom drugom slučaju potrebno je potaknuti ideje koje potiču više od  50 godina i projektno razraditi rješenje saobraćajne obilaznice, a potom obezbijediti finansijska sredstva za realizaciju iste. Zasigurno da ne treba dozvoliti da prođe novih 50 godina od ideje do realizacije. Ovaj drugi primjer govori da većina izazova nije uopće trivijalna i često nije poznato kako da se istima pristupi. Upravo u takvim situacijama na scenu stupa „design thinking“ kako pristup koji daje odgovor na različite izazove s kojima se susreće, a da nije potrebno imati izuzetno veliki stepen digitalizacije.

Razgovarala: Elvedina Obuća