Kušljugić: Kompanije i domaćinstva će se sve više okretati solarnoj energiji

Mnoge kompanije u BiH planiraju se u narednim godinama okrenuti energije iz obnovljivih izvora tačnije solarnoj energiji kako bi izbjegli drastično poskupljenje električne energije koje ih je zadesilo. Solarna energija je jako pojeftinila u posljednje tri-četiri godine, međutim cijena električne energije u BiH je bila dosta subvencionirana odnosno niska. To su sada uvidjeli i privredni subjekti, kada su dobili nove račune električne energije za iduću godinu.

Bilo koje povećanje cijena električne energije uz dalji pad tehnologija fotonaponskih elektrana će uzrokovati da će i u BiH biti jako puno solarnih elektrana u idućih pet godina, smatra Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora u Centru za održivu energetsku tranziciju - RESET. 

"Veliki broj fotonaponski solarni elektrana se već priprema i uskoro će početi da se prave sa 20 megavata i više, ali najinteresantnije je kada će početi po krovovima privatnih kuća da se postavljaju. Jedno su firme koje će to raditi direktno i koje to još uvijek mogu da rade bez zakona, odnosno bez velikih komplikacija, ali ne smiju energiju davati u mrežu. Građani će to raditi najvjerovatnije tek kada se budu davale određene subvencije kao što se to radi u drugim zemljama koje rade na poticanju proizvodnje energije za vlastitu potrošnju", kazao je predsjednik RESET-a za Akta.ba.

BiH ima dobru startnu poziciju za dekarbonizaciju

U BiH nije mali postotak energije iz obnovljivih izvora. BiH domaću potrošnju električne energije pokriva sa 50% energije uglavnom iz hidroelektrana i to je jedan od najvećih procenata u Evropi. Nemamo mnogo solarnih i vjetroelektrana koji su moderni izvori energije, ali naša startna pozicija za dekarbonizaciju je jako dobra, smatra Kušljugić.

"Proizvodimo mnogo iz termo elektrana, dakle drugu polovinu potrošnje, a polovinu proizvodnje iz termo elektrana izvozimo. Time smo relativno najveći izvoznik električne energije u Evropi", naglasio je.

Najekonomičniji izvor električne energije u našoj zemlji još uvijek su velike vjetroelektrane.  

"Mnogo projekata se sa vjetroelektranama priprema. Prije nekoliko dana je počela realizacija vjetroelektrane Ivovik 82 megavata kineskog investitora. Ono što je karakteristika projekata vjetroelektrana jesu upravo strani investitori. Postavlja se pitanje gdje će energija iz takvih izvora. Hoće li ići u izvoz ili će se vršiti dekarbonizacija unutar BiH", kaže predsjednik Upravnog odbora u Centru za održivu energetsku tranziciju - RESET i dodaje:

"Što se hidroelektrana tiče tu je puno priče, malo rezultata. Zato što nije baš tako jednostavno ishodovati sve dozvole".

Korištenja biomase je tek početni eksperimentalni pilot projekt Elektroprivrede BiH.

Podržati vlastitu proizvodnju električne energije

Potrebno je podržati proizvodnju za vlastitu proizvodnju električne energije, a ne za tržište, smatra Kušljugić. Ima interesa za solarnu energiju pokazao je to i nedavni energetski pregled koji je RESET uradio u malim i srednjim firmama u protekla tri mjeseca u BiH.

"Sve te kompanije kod kojih smo imali energetski pregled planiraju postaviti solarne fotonaponske solarne panele. Mislim da nema firme koja ne planira u narednih nekoliko godina pristupiti tom načinu proizvodnje električne energije, kako bi smanjili rizik od skokova cijena kao što je ovaj trenutni", kazao je.

Nije opravdano povećanje električne energije do 350%

Računi koje je Elektroprivreda dostavila firmama su veći za 350% i bazirani su na zakonu koji kaže da cijene moraju pratiti regionalnu berzu. Očigledno je da mnogo stvari koje je uticalo na povećanje ovih cijena na berzi nije prisutno u BiH.

"Nemamo proizvodnje iz gasa, nemamo plaćanje CO2 takse... Samim tim ovo nije opravdano našim uslovima i ne može se pristupati na taj način kupcima. U ovoj situaciji na potezu je Vlada koja treba da reaguje tako što će proglasiti vanredno stanje ili ograničiti maksimalnu cijenu. Sve ovo je već viđeno. Albanija je proglasile vanredno stanje i počela da donosi odluke kratkoročno, ali interveniše na tržištu. U Srbiji su ograničili maksimalnu cijenu. Dakle postoje intervencije koje Vlada može uraditi i ja ne znam zašto to ne rade. Poslije štrajka rudara imamo i štrajk firmi. Nema potrebe, jer je riješenje koje je potrebno kompromisno i da se zna zbog čega je poskupljenje koje očigledno treba da bude. Ako ništa poskupljenje mora biti zbog povećanih troškova u termoelektranama", pojasnio je.

Ukoliko ne prestanemo sa korištenjem CO2 do 2030. plaćaćemo EU taksu za izvoz

Evropska unija planira do 2030. prestati sa korištenjem uglja i uvesti taksu na CO2. Tako je i Elektroprivreda BiH eksperimentalno uvela internu taksu. 

"Oni su na poseban račun odvojili oko 12 miliona eura koje će iskoristiti za energetsku tranziciju. Kako će se iskoristit novac vidjet ćemo", kaže Mirza.

Do 2030. godine EU će na izvoz uvesti prekograničnu taksu, što je na neki način kao carina ukoliko u našoj zemlji ne uvedemo oporezivanje na CO2. Taj novac će ići u kasu u Brisel, a to nije dobro, smatra predsjednik Upravnog odbora u Centru za održivu energetsku tranziciju - RESET i dodaje:

"Mi smo sada u poziciji da uvedemo svoju taksu pa da je postepeno povećamo, da kontrolišemo i upravljamo procesom dekarbonizacije. Što kod nas znači smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja. Možemo i da sačekamo da se ne priključujemo i onda kada nas pogodi to ograničenje, bit ćemo u teškoj situaciji".

MIšljenja je da vlast u našoj zemlji neće da se suoči sa trenutnom situacijom. Ključno je da kažu koje godine definitivno prestajemo sa korištenjem uglja, a onda da okupe stručnjake i krenu u realizaciju. "Ako ne krenu u realizaciju u Evropsku uniju će od 2030. biti izuzetno teško izvoziti osim struje i bilo šta za čiju proizvodnju se koristi CO2", zaključuje naš sagovornik.

E.O.