Ekonomisti: Trenutne stope akciza na duhan više ne ispunjavaju svoju svrhu

Preporuka za unapređenje stanja u oblasti akcizne politike na duhan podrazumijeva smanjenje poreskog opterećenja, odnosno vraćanje akciznog opterećenja na nivo iz 2016. godine uz obavezno namjensko usmjeravanje dijela sredstava prema zdravstvenom sektoru, istaknuto je u dokumentu (policy paper) pod nazivom „Akcizna politika na duhan u Bosni i Hercegovini - trenutno stanje i perspektive“ koji je danas predstavljen u Sarajevu.

Ekonomisti iz dva bh. udruženja, Liberalnog foruma i Udruženja ekonomista RS SWOT izradili su policy papper u kojem analiziraju utjecaj akciznih politika na crno tržište u BiH te predlažu konkretna rješenja.

Predstavnik Udruženja ekonomista RS SWOT Arsen Hršum rekao je da je potrebno da se fiskalna, odnodno akcizna politika, stalno preispituje jer je iznalaženje optimalnih rješenja  mukotrpan proces.

"Trenutna akcizna politika, odnosno analiza koja se ovdje primjenjuje sa stanovišta formalnih podataka, pokazuje da je ona dala pozitivna rješenja. Međutim, određeni podaci koji su dostupni sa sivog, odnosno ilegalnog tržišta, ukazuju da ona ima i niz nekih negativnih efekata koji mogu biti posljedica previsokog nivoa iznad optimalnog, sa ekonomskog aspekta, ali i drugih posljedica funkcionisanja ekonomije i institucija unutar BiH", rekao je Hršum.

U okviru analize predstavljeni su efekti postojeće akcizne politike na duhan i duhanske proizvode u BiH. Jedan od zaključaka je da  trenutna akcizna politika ne donosi rezultate, prije svega u kontekstu rasta budžetskih  prihoda po ovom osnovu. Zbog toga ju je, smatraju ekonomisti, potrebno mijenjati i to vraćanjem na nivo iz 2016. godine. 

"To bi značilo da se smanji trenutni nivo akciza iz prostog razloga što je analiza pokazala da nakon 2016. godine prihodi od akciza stagniraju iako je došlo do povećanja stope akciza. U tom vremenskom periodu došlo je do rasta sivog tržišta akciznih proizvoda i tada se pokazalo da akcize nisu ispunile svoj osnovni cilj, a to je da pored ubiranja prihoda, novca, odnosno fiskalnih efekata, nisu posignuti oni ekstrafiskalni efekti, a to je smaniivanje potrošnje tih proizvoda koji utiču loše na ljudsko zdravlje", istakao je Hršum.

U tom smislu, kako je dodao, preporuka da se vrati na nivo iz 2016. godine, uz analizu i ostralih elemenata, mogla bi imati efekte i na smanjenje sivog tržišta jer bi to imalo pozitivan uticaj na sistem javnih finansija, a možda bi imalo efekat i na smanjenje konzumacije tih proizvoda.

U dokumentu se navodi da se prikupljeni prihodi po osnovu akciza na duhan i duhanske proizvode ne usmjeravaju namjenski, te bi to trebalo promijeniti kako bi se unaprijedio zdravstveni sistem i na taj način kompenzirali negativni efekti konzumacije tih proizvoda.

Nezavisni ekonomski analitičar Faruk Hadžić je rekao da su analizirali i predstavili u dokumentu kako se kretao rast akciza na duhan tokom posljednjih desetak godina i kako su u tom periodu rasli poreski prihodi. Pratili su također kako je opadala količina prodaje na legalnom tržištu, a rasla na ilegalnom tržištu.

"To je ponudilo niz odgovora da bi akciznu politiku u BiH trebalo korigovati u smislu da se smanji akciza jer je previsok nivo akcize čak preko preporučenog nivoa koji je u EU i koji navodi da je potrebno da poresko opterećenje bude 80 procenata maloprodajne cijene, a to je u BiH već 90 procenata i dovelo je do rasta crnog tržišta", rekao je Hadžić.

Podaci do kojih su došli kroz to istraživanje, kako je dodao, pokazuju da je sada otprilike izjednačeno legalno i ilegalno tržište u BiH.

"Bili bismo presretni da je ovakav vid visoke akcize doveo generalno do pada konzumacije, ali to nažalost nije slučaj jer čim postoji mogućnost da se pronađe supstitut u ovom slučaju na ilegalnom tržištu  onda automatsko postoji problem i za zdravstveni sektor jer znamo šta je sastav legalnih duhanskih proizvoda, ali se ne zna šta je sastav ilegalnih", dodao je Hadžić.

Ideja dokumenta je da se sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i drugima, otvori dijalog o problematici akcizne politike i dokidanja aktualne akcizne politike koja je dovela do rekordnog crnog tržišta, navode autori.