Oduzeta roba

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Lagerovanje oduzete robe skupa rabota

U skladišta Uprave za indirektno oporezivanje BiH lani je stigla oduzeta roba među kojom su cigarete, tehnika, tekstil, ali i hrana, a ekonomisti ističu da je dugotrajno čuvanje zaplijenjenih stvari skupa rabota.

10.01.2022. 08:45 / Izvor: Glas Srpske

U skladišta Uprave za indirektno oporezivanje BiH lani je stigla oduzeta roba među kojom su cigarete, tehnika, tekstil, ali i hrana, a ekonomisti ističu da je dugotrajno čuvanje zaplijenjenih stvari skupa rabota, zbog čega bi nadležni trebalo da nađu način da se ubrzaju komplikovane procedure.

Prema podacima UIO, za 11 mjeseci prošle godine oduzeta je razna roba vrijedna više od 11,6 miliona maraka, što je za oko šest puta više nego u 2020. godini, kada ta cifra iznosila 1,8 miliona.

Lani je najviše, istakli su u UIO, zaplijenjeno duvana i duvanskih prerađevina i to u ukupnoj vrijednosti većoj od 5,1 milion KM. Zaplijenjeni su i auto-dijelovi čija je vrijednost 457.000 maraka, srebro vrijedno 77.000 maraka, kao i igračke “teške” 65.000 maraka.

U UIO objašnjavaju da oduzeta roba ima status privremeno oduzete robe do konačne odluke postupajućih sudova.

"Sve prekršaje, pa i carinske, rješavaju nadležni sudovi. Konačna odluka suda je obavezujuća iz UIO, kad je u pitanju postupanje sa oduzetom robom. Roba se najčešće prodaje, ali se isto tako i uništava pod carinskim nadzorom", rekli su u UIO.

Naveli su da je lani održano 18 javnih aukcija i 32 direktne prodaje, od kojih 16 po hitnom postupku.

"Sva roba nije uspješno prodata. Tokom 2021. godine vrijednost prodate robe bila oko 108.000 KM, dok je vrijednost uništene robe iznosila oko milion maraka", kazali su u UIO dodavši da se najčešće uništavaju duvan i duvanske prerađevine ili roba koja predstavlja povredu prava industrijskog vlasništva.

Ekonomista Goran Radivojac kaže da iznos koji se dobije od prodaje robe ne može da pokrije sve troškove njenog skladištenja.

"To se mora riješiti što prije. Svjedoci samo da su skoro sva oduzeta vozila završila na otpadu. To je potpuna šteta i za državu koja je uložila resurse za skladištenje", istakao je Radivojac pojašnjavajući da mnogo košta i prostor i ljudstvo koje radi u tom sektoru.

Mnogi bi, kako je pojasnio, mogli da imaju korist ako bi se zaplijenjenim stvarima upravljalo racinaonalnije.

"Dosta polovne robe, kao što su tehnički uređaji, ako je u ispravnom stanju može biti podijeljeno socijalno ugroženim građanima, đačkim i studentskim domovima, ali i drugim socijalnim ustanovama", naglašava Radivojac dodavši da ono što se može unovčiti mora prodati što je brže moguće. Na taj način, dodaje on, punio bi se budžet, a doniranjem robe onima koja je potrebna ostvarila bi se i socijalna korist.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je svako lagerovanje trošak, a uz to roba i propada, ako dugo stoji.

"U bivšoj Jugoslaviji sve što je zaplijenjeno na carini za mjesec dana prodavano je putem firmi koje su bile odabrane za taj posao. Nakon raspada Jugoslavije otvorene su carinske prodavnice, gdje se ta roba prodavala povoljno da ne bi propadala i dugo stajala. Mi ta iskustva u BiH nismo primijenili", istakao je Pavlović za “Glas”.

On ističe da su skladišta puna vozila koja stoje i nemaju više nikakvu vrijednost, a troškovi održavanja su enormni.

"Neophodno je da se promijene zakonski propisi da se ne bi dešavalo da propada roba. U odgovornim institucijama ne osjećaju obavezu da rješavaju taj problem, a nemamo običaj da angažujemo eksterne stručnjake koji bi izašli sa konkretnim prijedlozima. UIO je samo jedan od organa u nizu koji ignorišu taj problem", tvrdi Pavlović.

Vozila

Hiljade oduzetih vozila stajale su duže od deceniju u skladištima UIO prije nego što je počelo njihovo uništavanje. Za to vrijeme godišnji zakup prostora u kojem su uskladištena vozila, koja su vremenom postala olupine, koštalo je oko 90.000 maraka.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti