Poljoprivrednici će zbog poskupljenja smanjiti stočni fond

Svakodnevna poskupljenja kojima su izloženi građani Bosne i Hercegovine i nedovoljni ekonomski programi koji bi poslužili kao balans u ekonomskoj krizi, sve više građana vode u siromaštvo.

Fedahija Hrnjić je poljoprivrednik iz Tuzlanskog kantona koji će ove godine za sjetvu izdvojiti tri puta više sredstava u odnosu na prošlu 2021. godinu.

"Poređenja radi za đubrivo koje je koštalo 80 KM, sada je potrebno izdvojiti 200 KM po metru, dok vrećica kukuruza koja je koštala 58 KM, sada otprilike košta i do 160 KM. Na sve to cijena mlijeka je ostala ista od 0,45 – 0,50 pfeninga", izjavio je Hrnjić u razgovoru za Fenu.

Direktor Udruženja Multi i ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da kriza najviše pogađa sitne poljoprivrednike.

"Očekujem da će dosta njih privremeno ili trajno zaustaviti proizvodnju. Sada je pravo vrijeme za okrupnjavanje poljoprivredne proizvodnje i subvencionisanje tehnoloških ulaganja. Kriza pokazuje da je u današnjem svijetu nemoguće imati nezavisnu privredu, pa čak i kada je riječ o poljoprivredi odnosno proizvodnji hrane", izjavio je Čavalić za Fenu.

Vlada Tuzlanskog kantona je u proteklom periodu izdvojila skoro osam miliona za pomoć poljoprivredi, međutim za Fedahiju Hrnjića vlasnika farme ovo nije bilo dovoljno u odnosu na poskupljenjima sa kojima se moraju nositi poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu.

"Stanje je teško, mnogo farmera je ugasilo svoja gazdinstva, ali ja sam optimist da ću opstati, možda ne u onom postotku koji bi htio, ali u smanjenom broju grla siguran sam da ću opstati", izjavio je Hrnjić.

Smanjena prodaja hrane, zbog kupovne moći građana, biće jedan od razloga što će poljoprivredna proizvodnja u proljeće 2022. godine biti prepolovljena, prema procjenama struke.

Ekonomski stručnjak Čavalić smatra da globalno poskupljenje ne amnestira vlasti Bosne i Hercegovine od odgovornosti za težak ekonomski položaj građana, te da su u ovoj situaciji trebali uvesti brže reformske zakone koji bi omogućili povećanje neto plata za 200-300 KM.

"Konkretno, izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak, ali u formi koja ne ugrožavaa freelancere i druge koji privremeno obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu. Najugroženijima bi se trebalo pomoći kroz sisteme robnih rezervi koji postoje na kantonalnim i entitetskim nivoima", izjavio je Čavalić.

Po ovome modelu Čavalić smatra da bi bilo zaštićeno bar 20 posto% stanovništva u Bosni i Hercegovini.