Građani BiH imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka u odnosu na EU i susjedne zemlje

28.01.2022. 13:18 / Izvor: Fena
agencija press

Građani Bosne i Hercegovine imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka u odnosu, ne samo na Evropsku uniju, nego i na naše susjede.

"Građani Bosne i Hercegovine imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka  u odnosu, ne samo na Evropsku uniju, nego i na naše susjede", kazao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Dragoljub Reljić.

On je na pres-konferenciji povodom 28. januara, međunarodnog Dana privatnosti i zaštite podataka, naveo da su i okolne države već donijele nove zakone o zaštiti ličnih podataka, čak je došlo i do izmjena.

"Mi još uvijek nismo donijeli, a već je šesta godina od kako je donesena Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Bilo je predviđeno dvije godine da se prilagodimo na to", kazao je Reljić i dodao da do danas to nije urađeno, te da se nadao da će u 2021. godini zakoni biti doneseni.

Podsjetio je da je Agencija osnovana 2008. godine i da je stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH bila u obavezi da svoje pravne akte koji se odnose na zaštitu ličnih podataka uskladi s pravom Evropske unije i sa svim relevantnim međunarodnim konvencijama.

"Mnogi to ne znaju da je ova agencija od 2008. godine primjenjivala ustvari evropske propise i mi primjenjujemo evropske propise i evropske standarde. Ne čekamo da BiH uđe u EU, nego je zaštita koja je pružana sve do 2016. bila upravo na tom nivou, na nivou EU i relevantnih međunarodnih konvencija donesenih od Vijeća Evrope", pojasnio je Reljić.

Istaknuo je da od 2016. godine, kada je EU donijela nove propise, prvenstveno Opću uredbu o zaštiti podataka i takozvanu policijsku direktivu, odnosno direktivu koja propisuje kako će se pripadnici policije, pripadnici tužilaštva i ustanova za izvršenje krivičnih sankcija ponašati prilikom obrade podataka i Protokol 108 plus, koji je donijelo Vijeće Evrope, „mi ni jedu od tih aktivnosti, iako smo obavezni da to uradimo, nismo primijenili u naš pravni sistem“.               

Napominje da je više očekivao od nekih institucija, prije svega od Vijeća ministara BiH.

Naveo je da je Agencija imala probleme vezane za smještaj i za pravilnike, te dodao da devet godina ne dobijaju saglasnost za Pravilnike o unutrašnjoj organizaciji, "a promijenila su se tri Vijeća ministara BiH“.  

Reljić je kazao da je Agencija, kao i ostale institucije u BiH, prošla kroz covid period, te da je prošle godine bilo teških trenutaka, ali nisu prekidali rad, a imali su više predmeta u odnosu na raniji period.

Po njegovim riječima, za razliku od ranijih godina kada su imali najčešća pitanja vezana za upotrebu jedinstvenog matičnog broja, lične karte, sada je video-nadzor taj koji dominira u predmetima.     

Istaknuo je da nije zabranjeno imati kameru, nije zabranjeno zaštititi svoju imovinu kamerom, ali postoje određena pravila ukoliko te kamere snimaju određene zajedničke prostore.

Pomoćnica direktora u Sektoru za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar Samira Čampara prezentirala je najvažnije aktivnosti koje je Agencija imala u protekloj godini, kazavši da su zaprimili 184 prigovora nosilaca ličnih podataka.  Napomenula je da je taj broj nešto veći u odnosu na prethodne godine.

Pokrenuli su 84 postupka po službenoj dužnosti i izvršili 79 inspekcijskih nadzora.   

Čampara je navela da su izdali ukupno 270 rješenja, koja su konačna i izvršna u upravnom postupku i protiv njih se samo može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.

Prema strukturi predmeta, najveći broj ih je bio vezan za video-nadzor i to video-nadzor koji postavljaju vlasnici individualnih stambenih objekata.

Čampara kaže da su na drugom mjestu predmeti koji se odnose na zgrade zajedničkog stanovanja, potom davanje podataka trećoj strani, kao i objavljivanje ličnih podataka na službenim web stranicama bilo javnih organa, bilo pravnih lica.

Nakon toga su prigovori vezani za konkursne procedure, jedinstveni matični broj, kopije različitih identifikacijskih dokumenata i slično.

"Vezano za online sferu, za internet, vrlo često nam se pojavljuju pitanja i zahtjevi građana vezano za kreiranje njihovog lažnog facebook profila. Agencija nije nadležna da u ovom slučaju reagira, odnosno da donese odluku iz razloga što, da bi utvrdili da li je neko formirao lažni facebook profi moramo utvrditi njegovu IP adresu, a Agencija nema nadležnosti i ovlaštenja da tako nešto provede", pojasnila je Čampara.

Dodala je da podnosioce takvih zahtjeva upućuju da se obrate policijskim tijelima ili samom Facebooku, koji ima svoja pravila o privatnosti i pravila korištenja.

Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH već trinaestu godinu zaredom obilježava 28. januar, međunarodni Dan privatnosti i zaštite podataka, kako bi se promovirala privatnost i podizala svijest o najboljim praksama na europskom i međunarodnom nivou kada je u pitanju zaštita podataka.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti