negativne posljedice

BiH bi mogla osjetiti ekonomske posljedice rusko-ukrajinske krize

23.02.2022. 09:39 / Izvor: BHRT
Kamioni

Zbog rusko-ukrajinske krize, Bosna i Hercegovina, ali i zemlje u okruženju mogle bi da osjete negativne ekonomske posljedice.

Zbog rusko-ukrajinske krize, Bosna i Hercegovina, ali i zemlje u okruženju mogle bi da osjete negativne ekonomske posljedice u vanjskotrgovinskoj razmjeni i cjelokupnoj ekonomiji. Mogao bi biti ugrožen izvoz voća i povrća u Rusiju, a neminovno je i poskupljenje nafte i gasa. 

Vanjskotrgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Rusije i Ukrajine za sada se odvija nesmetano. Iako nisu značajan partner u trgovinskoj razmjeni ipak - ukoliko dođe do sukoba velikih razmjera mogao bi biti ugrožen izvoz voća i povrća u Rusiju i farmaceutskih proizvoda te uvoz šperploča iz Ukrajine. 

"Iz Ukrajine najviše uvozimo furnira i šperploče i mislim da bi to malčice napravilo štete, ali ne značajno. Kad je u pitanju Rusija, tu izvozimo daleko više, 80 miliona farmaceutskih proizvoda i 30 miliona voća i povrća i nadam se da neće doći do obustave izvoza", ističe Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Što se tiče konkretnijih ekonomskih posljedica, profesori s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu poručuju da bi se rusko-ukrajinska kriza mogla ozbiljno odraziti na globalnu finansijsko-ekonomksu stabilnost.  

"Vrlo lako, u narednih tri do šest mjeseci, ako se sukob nastavi može doći do niza povezanih finansijskih krahova počevši od Zapada prema Istoku, čak i u Kini. Ti krahovi se finansijski vrlo brzo prenose i na Evropu, Zapadnu Evropu a onda i vrlo brzo na region Zapadnog Balkana. Takav razvoj događaja koji, nažalost, nije nevjerovatan", smatra Fikret Čaušević, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

"U kratkom vremenskom periodu svi bi energenti porasli, to bi uticalo i na povećanje inflacije, a uz to i na povećanje eskontne kamatne stope, kako u zemlji tako i u okruženju, tako da bi to imalo negativan uticaj na cjelokupnu ekonomiju", kaže Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Stručnjaci najavljuju i da je neminovno povećanje cijene gasa. Poskupjeće i gorivo koje bi u kratkom periodu moglo dostići cijenu od tri marke. I dok resorni federalni ministar poručuje da sve zavisi od Gasproma, koji je i jedini dobavljač gasa za Federaciju, stručnjaci uvjeravaju da će poskupljenja biti. 

"Već u aprilu će uslijediti novo povećanje gasa za 10 do 15 posto, neovisno od sukoba u Rusiji i Ukrajini. U slučaju da ove cijene nafte ostanu oko 100 dolara imat ćemo onda povećanje cijene gasa opet od jula mjeseca, a u međuvremenu će biti upitno klakav će ugovor biti zaključen sa Gaspromom, obzirom da ugovor ističe u maju", navodi stručnjak za gasnu privredu Almir Bećarević.

"Što se tiče cijene za prvi kvartal ona je fiksna, ona se kvartalno mijenja. Od prvog aprila će biti utvrđena cijena, kada dobijemo i zvanično iz Gasproma nove cijene - ovo je laž za povećanje, jer još nismo dobili ugovor iz Gasproma", naglašava Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine. 

Inače, gotovo nikakve rezerve gasa Bosna i Hercegovina nema, tek nešto malo rezervi nafte u Naftnom terminalu u Živinicama. Što se tiče robnih rezervi, i one će, ukoliko bude bilo potrebe, biti formirane, poručuje ministar  vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. 

"Vjerujem da će postojati odgovorna politika nadležnih institucija entiteta i ukoliko bude neophodno da se formiraju robne rezerve i RS i Federacije - nećemo biti nijemi nego ćemo biti dio riješenja da svi građani budu adekvatno tretirani, bilo da je riječ o gorivu ili hrani", navodi Košarac. 

Osim ekonomskih posljedica, u Bosna i Hercegovini bi u narednom periodu, zaključuju stručnjaci, moglo doći do produbljivanja političkih  nesuglsica u pogledu stava prema sukobu u Ukrajini. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti