Unatoč nedostatku radnika, sve više prisutan "rad na crno"

U BiH je sve prisutniji nedostatak radne snage, ali i poslovanje u sivoj zoni, kao i rad na crno, a to potvrđuju podaci Porezne uprave FBiH. 

"Unatoč nedostatku radne snage u BiH, kontrole koje provodi Porezna uprava na području Federacije BiH i dalje pokazuju da poslodavci još uvijek, suprotno važećim zakonima, angažuju značajan broj radnika za obavljanje određenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa", navode iz Porezne uprave FBiH. 

Njihovi službenici na terenu konstatuju da je angažovanje neprijavljenih radnika prisutno u svim gradovima i općinama. Najčešće kod poslodavaca u čijem se poslovanju pojavljuje gotovina, a koji obavljaju uslužnu djelatnost, proizvodnu, građevinsku djelatnost.

"U periodu od 2016. do 31.01.2022. godine Porezna uprava FBIH je izvršila 31.212 kontrola u kojima je otkriveno 9.034 neprijavljenih radnika. U 16.600 kontrola izdati su prekršajni nalozi sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu od 40.818.703 KM (20,82 miliona eura). Aktivnost inspekcijskog nadzora je nastavljena i u 2022. godini", pojasnili su.

Samo u januaru ove godine izvršeno je 360 kontrola u kojima je zatečeno 80 neprijavljenih radnika. U toku kontrola utvrđeno je da je 19 objekata radilo bez odobrenja za rad, a u 151 kontroli izdat je prekršajni nalog sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu 393.000 KM (preko 200 hiljada eura).

"Napominjemo da navedene kazne nisu izrečene samo zbog neprijavljenih radnika, nego i zbog nepostojanja fiskalnih uređaja i neizdavanja računa", naglasili su.

Rad na crno prisutan i u RS

U RS je situacija vrlo slična. Čak je i povećan broj zatečenih neprijavljenih radnika u kontrolisanim objektima, u odnosu na godinu ranije.

"Naši inspektori su u 2021. godini, u okviru kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, izvršili 618 kontrola prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa i zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 163 prekršajna naloga, na ukupan iznos kazne od 606.000 maraka (309.000 eura), dok je ukupno otkriveno 168 neprijavljenih radnika. U 2020. godini izvršene su 193 kontrole prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa i zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 67 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od 257.000 KM (131.000), te je otkriveno ukupno 65 neprijavljenih radnika", podaci su Poreske uprave Republike Srpske.

Zakon o kažnjavanju 

Iz Porezne uprave FBiH smatraju da je potrebno da se kaznena politika u Federaciji BiH harmonizira i da se kazne ujednače zbog različitih zakonskih rješenja.

"Nije došlo do izmjena zakona kojim je propisana kaznena politika za angažovanje neprijavljenih radnika, pa i dalje postoje tri zakona. Prema Zakonu o radu zbog neprijavljenog radnika za pravno lice propisana je novčana kazna u iznosu od 500 do 2.000 KM, a ako ponovi prekršaj od 5.000 do 10.000 KM. Po Zakonu o Poreznoj upravi FBiH od 3.000 do 30.000 KM i po Zakonu o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa od 5.000 do 100.000 KM. Također, prema Zakonu o prekršajima u slučaju plaćanja kazne u roku od osam dana kažnjenik se oslobađa plaćanja 50 posto iznosa izrečene novčane kazne.  Kao što se može vidjeti, različiti zakoni propisuju i različite sankcije za neprijavljivanje radnika.  Razlika u minimalnoj kazni je deset puta (!), što je svakako loše rješenje, rekli su. 

Kriv je sistem

Udruženje poslodavaca FBiH smatra da poboljšanje poslovnog ambijenta predstavlja imperativ za razvoj bh. privrede i trebalo bi biti na vrhu prioriteta donosiocima odluka.

"Poboljšanje poslovnog ambijenta predstavlja imperativ za razvoj bh. privrede i trebalo bi biti na vrhu prioriteta donosiocima odluka kako bi se suzbila siva ekonomija, povećala zaposlenost, osiguralo stabilno poslovanje i poboljšao životni standard građana. Jedino rješenje za problem "sive ekonomije" jeste da se smanje veliki porezi i doprinosi koji su najveći teret poslodavaca, a za šta se Udruženje poslodavaca FBiH zalaže godinama, ali i pojačan rad inspekcijskih organa jer, kada je u pitanju rad na crno, nisu samo poslodavci i radnici krivi, kriv je i sam sistem", rekli su oni. 

Naglašavaju da bi se smanjenjem troškova rada i ostalih poreskih i neporeskih davanja kojima su poslodavci preopterećeni, osigurali uslovi za povećanja plaća, povećanje broja zaposlenih i smanjenje sive ekonomije, a što bi u konačnici dovelo do povećanja prihoda.

E.S.