Inovatori bez pomoći: U BiH ne postoji ustanova koja se bavi procjenom vrijednosti patenata

31.03.2022. 10:29 / Izvor: Akta.ba
Patent

Svijest o potrebi zaštite intelektualnog vlasništva u našoj zemlji nije na zavidnom nivou, kazali su za Akta.ba iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Prednosti zaštite intelektualnog vlasništva su nedovoljno poznate.

Svijest o potrebi zaštite intelektualnog vlasništva u našoj zemlji nije na zavidnom nivou, kazali su za Akta.ba iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Prednosti zaštite intelektualnog vlasništva su nedovoljno poznate jer se o njima rijetko govori.

Zadaća Instituta za zaštitu intelektualnog vlasništva jeste da vodi upravni postupak za sticanje, održavanje, promet i prestanak prava industrijskog vlasništva za patent, konsenzualni patent i ostala prava  evidentiranjem zahtjeva i priznavanjem prava za određeno vlasništvo upisom u registar  i ažuriranjem registara kao javnih knjiga o priznatim pravima i njihovom prometu, a prema odgovarajućim zakonima i potpisanim međunarodnim sporazumima.

Procedura za zaštitu intelektualnog vlasništva

Nakon što se podnese zahtjev za zaštitu intelektualnog vlasništva i dostave zakonom propisani prilozi nakon toga se provodi upravni postupak,  te ukoliko se ispunjavaju uslovi propisani zakonima priznaje se pravo, objavljuje se i upisuju u registar prava.

"Suština zaštite patentom je da nosilac prava može da dozvoli ili zabranii svima da bez njegove dozvole komercijalno iskorištavaju proizvod. Pravo industrijskog vlasništva je vremenski i teritorijalno ograničeno na državu i važi samo ukoliko se plaćaju propisane takse i troškovi za određeni period. Za prijavu i održavanje patenta plaćaju se administrativne takse  troškovi postupka unaprijed za period od jedne godine počev od treće godine jer su prve dvije pokrivene kroz prijavu. Patent važi do max 20 godina", kazali su iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Za autorska i srodna prava nije potrebno provoditi upravni postupak pojasnili su, već su prava zaštičena činom nastanka djela odnosno stavljanja na neki od nosača informacija.

Posljednje dvije pandemijske godine uticale su na to da je broj prijava izvan BiH za zaštitu u BiH u blagom padu, dok je broj domaćih prijava ostao isti i na nivou je prethodnih godina. Ipak broj prijava u našoj zemlji je ispod prosjeka zemalja istog reda veličine.

Zaštita patentom ima smisla tamo gdje postoji  proizvodnja vrste proizvoda za koje se traži zaštita poručuju iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i dodaju:

"Zaštita može da bude ofanzivna da zabranjuje drugima ili defanzivna da nosilac ne želi da koristi pronalazak, ali ne može niko drugi bez njegove dozvole".

Najviše stranih prijava iz oblasti farmacije i hemijske industrije

Prijave stranih podnosioca su najviše iz oblasti farmaceutske i hemijske industrije dok su domaće prijave više zasnovane na iskustvima i razmišljanjima pojedinaca, pa proizvod prijavljen u prijavi ostaje kako su kazali samo u prijavi. Obično nekom posluži kao ideja i ne ide se dalje od prototipa ako do njega uopšte i dođe.

"U 21 vijeku eksponencijalno raste broj prijava u svijetu iz nekih oblasti kao umjetne inteligencije, blokčein tehnologija, aditivne štampe, biotehnologija, nanotehnologija itd. Skoro je nemoguće pratiti razvoj osim kroz patentnu literaturu koja je nakon objave svima dostupna", kazali su iz Instituta.

Zanimljivi patenti

Zanimljiv patent je onaj za koji postoji potražnja na tržištu. Svojom upotrebom zadovoljava funkciju i zahtjeve kupca u nekom dužem vremenskom periodu i po cijeni koju je kupac spreman da plati.

Antivirusna maska ljubuškog inovatora Sašenka Sadikovića jedan je od najzanimljivijih patenata u prošloj godini, no interesa za njenu proizvodnju nema.

"Hercegovačku prijavu zaštitna maska protiv virusa i virusnih kapljica ne možemo pronaći u prodaji, ne znamo njenu efikasnost i dužinu neprekidnog nošenja kao i dužinu trajanja i održavanja u funkciji. Isto tak ne znamo cijenu, proizvodne mogućnosti i postojane karakteristike kvaliteta", kazali su.

Pronalazači nemaju pomoć od države

U BiH ne postoji ustanova koja bi se bavila procjenom vrijednosti predmetne patentne prijave i eventualnim načinom finansiranja i proizvodnje pronalazaka u prijavi, a prije objavljivanja i međunarodne zaštite izvan granica BiH.

Mnoge druge države imaju institucije koje pomažu pronalazačima da sačine kvalitetnu patentnu prijavu i ponude je na tržište.  Te institucije ujedno prate šta se to događa u svijetu i predlažu domaćim firmama šta bi se moglo licencirati ili šta vrijedi dublje analizirati.

"Dobar primjer je domaća PCT prijava pametni uređaj i postupak za sigurno zbrinjavanje infektivnog medicinskog otpada pomoću uv svijetla koji ima sve uslove za zaštitu patentom u bilo kojoj zemlji svijeta jer su rezultati pretraživanja pozitivni, ali šta je podnosioc uradio ne znamo. Zaštita košta, a pojedinac to teško može da finansira pogotovo ako se tome doda i sama proizvodnja, distribucija pa sve do realizacije naplate", naglasili su.

Vrijedi ulagati u intelektualno vlasništvo poručuju iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH Mostar i dodaju:

"Vrijeme digitalizacije i interneta na mobilnom telefonu dovelo je do situacije da je svima dostupno skoro sve što se dešava u svijetu. Jedino bi u državi klima trebala biti takva da se više isplati baviti naukom".

E.O.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti