Kriza složenija od pandemijske: Ne postoji grana industrije koja nije pogođena ukrajinskom krizom

14.04.2022. 10:34 / Izvor: Akta.ba
onlin diskusija

Složena ekonomska situacija, poremećeni lanci snabdijevanja, skuplje sirovine, samo su neki od uticaja rusko-ukrajinskog rata na privredna kretanja u BiH.

Složena ekonomska situacija, poremećeni lanci snabdijevanja, skuplje sirovine, samo su neki od uticaja rusko-ukrajinskog rata na privredna kretanja u BiH, rečeno je na jučerašnjoj online diskusiji koja je organizovana u suradnji Udruženja Wirtschaftsverein BIH i Vanjskotrgovinske komore BiH.

Moderatorica panela Lejla Hasanović, iz Udruženja Wirtschaftsverein BiH kazala je da je cilj diskusije razmjena informacija o aktuelnim problemima u realnom sektoru, riješavanje dilema, te objedinjavanje iskustava privrednika kako bi VTK BiH i AHK BiH mogli uputiti nadležnim institucijama zajedničke inicijative u cilju prevazilaženja novonastalih poteškoća u poslovanju. 

"Proizvod ovakvih događaja mora biti nešto konkretno kako bismo uticali na promjene", istakla je ona.

Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede VTK BiH na početku je predstavila je sistem koji je komora aktivirala za aktuelne privredne informacije o ukrajinskoj krizi.

"Vjerujem da je podstranicu do sada koristio veliki broj. Koristili smo model koji smo primijenili u vrijeme pandemije. Htjeli smo na jednom mjestu imati pouzdane i provjerene podatke koje obuhvataju sve sankcije i restrikcije koje su uvedene, a koje mogu da utiču na bh. ekonomiju", poručila je ona.

Pored toga, dali su širok spektar spoljnotrgovinske razmjene, obuhvatili sve grane industrije, te sa terena pripremili sve relevantne informacije. Prema njenim riječima, nema grane industrije koja nije pogođena ovom krizom.

"Najranjiviji je poljoprivredni-prehrambeni sektor. Nisu nam išle na ruku ni sankcije koje su uvodile zemlje u regionu i EU. Cijene su porasle između 40 i 60 posto, što će se reflektovati i na maloprodajne cijene", kazala je Lalović u uvodu diskusije. 

Kriza teža od pandemijske

Napominje da je u metalnoj industriji, koja se oslanja na tržište Njemačke, a koja je također pogođena ukrajinskom krizom, najveći problem naći sirovine.

"Niko ne pita za cijene, već samo kako ih naći. U tom kontekstu, započeli smo proces prikupljanja zahtjeva tj prijedloga za dopune “Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba za 2023“", istakla je.

Lalović je podsjetila da privrednici do 22. aprila dostave prijedloge tarifnih brojeva sirovina i materijala koje koriste u procesu vlastite proizvodnje, a koje se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu, radi dopune odluke o privremenoj suspenziji i smanjenje carinskih stopa kod uvoza.

Osvrnula se i na drvnu industriju koja ne bilježi loše rezultate. Ima negativnosti u uvozu sirovina, ali su zabilježeni pozitivni pomaci u povećanju potražnje bh. proizvoda zbog efekta neglobalizacije.

A da je ova kriza složenija od pandemijske potvrdio je i Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar koji je govorio o trenutnom stanju u ekonomiji.

"Svjedočimo jednoj drugoj krizi, jednom inflatornom pritisku na koji smo upozorili u septembru prošle godine", navodeći da je u BiH indeks infulacije dostigao 8,7 posto.

Osvrnuo se i na istraživanje o očekivanju radnika po pitanju inflacije i šta očekuju od poslodavaca.

"Kada počnu očekivati i tražiti veće plate to može biti dodatni problem za privredu", konstatovao je Hadžić.

Dodaje da je to razlog više da je država ta koja mora pomoći privredi i usmjeriti veće prikupljene poreze ka njima i građanima.

"Za prva tri mjeseca u BiH je prikupljeno je 650 miliona KM više. To je značajan potencijal da se uradi poreska reforma i povećanje plata što bi smanjilo efekte drugog inflatornog udara", mišljenja on, dodajući da država mora shvatiti da to nije to nije nikakav trošak, vratiti privredni i građanima oni što je prikupljeno kroz poreze i doprinose.

Smatra da je jedino rješenje u narednom periodu pomoć privredi i jačanje ekonomije ponude, kako bismo imali kontrolu u energentima i visini cijena. 

S rečenim se složio i Mahmut Galijašević, predsjednik Wirtschaftsverein BiH i direktor Mann+Hummel, kazavši da sve ono što ekonomisti govore, privrednici osjete na svojoj koži.

"Ovo je treća godina da se kompanije suočene s raznim izazovima. Ima dosta sličnosti između komparacije krize u pandemiji i ove krize koju je uzrokovao ovaj nesretni rat. Ipak, ukrajinska kriza je puno teža nego ona koju smo imali prije dvije godine jer imamo krizu u krizi", kazao je on.

Smanjiti porezni pritisak na kompanije

Kako je kazao, ukrajinska kriza se na bh. kompanije reflektovala kroz tri aspekta. Prvi je kriza kupaca gdje su kompanije ostale bez izvoznog tržišta i određenog broja narudžbi, zatim prekinut je lanac snabdijevanja, a treći je porast cijena i inflacija. 

"Metalno-prerađivačka industrija je u jednom "sendviču". Mi smo između kupaca kojima nije tako lako povećati cijene, a s druge strane imamo rast cijena energenata. Pored toga, moramo se baviti uticajem inflacije na naše uposlene jer država nažalost ne pomaže", navodi Galijašević.

Podcrtao je da su kompanije ​naučile nešto iz korona krize, te da vrlo slično razmišljanje još snaženije moraju pokazati u narednom periodu.

"Pozivam kompanije da pokažu fleksibilnost i agilnost, da traže alternativne dobavljače i budu konkuretne", poručio je on.

Branimir Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj kazao je da se svi ovi efekti osjete i na građevinski sektor, te da su cijene građevinskog materijala porasle za 20 posto od početka rata u Ukrajini.

"Za proizvodnju pored struje koristimo uvozni ugalj i petrokokos kojem je cijena eksplodirala u posljednjih mjesec dana i otprilike imamo 2 miliona dolara više troška po svakom broju. Ovisimo i o energentima koje nabavljamo na svjetskom tržištu, pa nismo u mogućnosti lokalno ih nabavljati", istakao je Muidža.

Kaže da voli reći da ovo nije nije treća, nego 23. godina krize, a kako se svaka kriza reflektira na BiH, treba znati kako je izbjeći.

"S druge strane, to sve zavisi od naših vlada. Mora se smanjiti porezni pritisak na kompanije, kako bi povećali plaće i primanja uposlenika. Mi smo to uradili za 9 posto i već smo ugradili inflatorne promjene, ali pitanje je koliko kompanija to može uraditi u Bosni i Hercegovini", naglasio je on, dodajući da postoji veliki raskorak u mogućnostima kompanija.

Naglašava da ne postoji ni jedna uspješna zemlja koja svoj razvoj ne temelji na industriji i prehrambeni sektor.

"Vraćamo se na to da trebamo sami sebi prozivoditi robe, a posebno hranu. Imamo 60 posto teritorije koje se može obraditi, time ćemo smanjiti cijene, nezaposlenost i imati bolji standard. Moramo imati bolji ambijent investiranja. Mi smo zemlja koja se svoj rast bazira na potrošnji, umjesto na investicijama. Pošto vidimo da plaće neće pratiti inflatorna kretanja cijena, ovaj će s problem dodatno ukazati", zaključio je Muidža.

Jedini predstavnik vlasti na online diskusiji bio je Dragiša Mekić, pomoćnik Ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Naveo je da je žalosno da nisu donesene neke dugoročne i strateške mjere.

Na pitanje da ministarstvo ima neke konkretne prijedloge za Vladu ili iz domena svog djelokruga za direktno ublažavanje očekivanih efekata, kazao je da Ministarstvo treba sa zemljema regije uspotaviti bolju saradnju i obezbijediti dovoljno sirovina za prerađivačku industriju i da se BiH mora osloniti na svoju proizvodnju. 

S.B.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti