Pečat kao sveto pismo: Šta BiH može naučiti od Estonije koja je 99% digitalizirana?

"Fali ti jedan papir", postala je kultna šala u našoj zemlji. Nažalost to je i istina u praksi. Brojna birokratija odlikuje sve administrativne poslove u našoj zemlji počevši od rođenja djeteta.

Za upis novorođenčeta u BiH roditelji trebaju izvod iz matične knjige vjenčanih roditelja, uvjerenje o državljanstvu roditelja, ličnu/osobnu kartu roditelja i obavijest o evidenciji prebivališta roditelja.

Da je sistem digitalno uvezan roditelji ne bi trebali prikupljati papire. Tako je u Estoniji, zemlji koja je 99% digitalizirana, a površinski manja od BiH.

"U Estoniji se upis novorođenčeta vrši automatski. Veliki dio mladog stanovništva je, nažalost, van Bosne i Hercegovine. Kada im se rodi dijete u inostranstvu, oni moraju maksuz doći u BiH kako bi upisali svoje dijete. U Estoniji su riješili taj problem tako što su sve administracije povezane međusobno i njihov je posao da riješe sve oko papirologije, a do roditelja je samo da provjere informacije da li su tačne. Mimo upisa novorođenčeta, sve ostale aktivnosti u vezi administracije se rješavaju digitalno odnosno online", kazao je za Akta.ba Elvis Šabić, student informacionih tehnologija i direktor u stranoj  računovodstvenoj kompaniji.

Druga velika prednost jesu estonske lične karte. Ličnu kartu, vozačku dozvolu, zdravstvenu karticu, pa čak i kartice za popust u supermarketima, možete pronaći u jednoj karti.

Pečat kao sveto pismo

Iako je pandemija ubrzala digitalnu transformaciju u našoj zemlji nivo digitalizacije je još uvijek prilično nizak.

"Ima mnogo polja gdje se mora popraviti nivo digitalizacije. Nije nemoguće, ali će inzistirati veliki rad ka digitalizaciji u našoj zemlji", smatra Šabić.

Najprije moramo zaposliti sposobne ljude u administraciji.

"Iz iskustva znam da veliki problem u realizaciji obične web stranice za općine stvaraju radnici administracije koji su navikli 20+ godina na jedno te isto u njihovom radu. Pečat im je kao sveto pismo. Nije problem ako neko radi duži vremenski period u administraciji, problem je kada ne shvata i ne želi da se primijene nove lakše metode za administraciju koje će olakšati život građanima", istakao je student informacionih tehnologija.

Estonija nam treba služiti kao primjer dobre prakse

Glavni problem u bh društvu po njemu je negativan mentalitet.

"Najbolji primjer nam upravo služi Estonija. Estonija je bila u sastavu Sovjetskog saveza sve do njegovog raspada 90ih. Ona nije velika zemlja ni po površini, ni po broju stanovnika.  Manja je od BiH po površini, a ima čak 3 puta manje stanovnika od BiH. Dakle, mi ne pričamo o nekoj velesili, odnosno o velikoj državi", ističe Šabić.

Estonija nam može služiti kao primjer da se možemo itekako razviti u kratkom periodu, bez obzira na prošlost.

"Samo jedna stvar je ključna za razvijanje zemlje – sposobni i pošteni ljudi u administraciji/politici koji će slušati stručnjake iz različitih oblasti i to primjenjivati. Estonija nam služi kao primjer kako jedna socijalistička/komunistička nerazvijena zemlja može za 30 godina se potpuno promijeniti na bolje", poručio je Elvis.

Iako mladi stručnjaci sve više odlaze u razvijene zemlje značajan broj njih ostaje u našoj zemlji zato njihov odlazak nije prepreka za digitalizaciju.

"Istina je da veliki broj ljudi, naročito mladih, napušta BiH. Međutim, bitno je napomenuti da ima i velik broj mladih, posebno IT stručnjaka, koji ne planiraju napustiti BiH. Samo moj fakultet godišnje donese na stotine novih IT stručnjaka/programera na tržište, velik broj njih ostaje u BiH. S tim u vezi, nemamo problem. Kao što sam rekao u ranijem odgovoru, najveći problem u digitalizaciji u BiH stvaraju radnici u administraciji kojima nije u interes bilo kakva pozitivna promjena i na taj način tjeraju sposobne ljude/IT stručnjake da rade uglavnom za strane firme, a da rad sa administracijom u širokom luku izbjegavaju", zaključio je Šabić.

E.O.