Podjela globalne ekonomije vodi ka katastrofi, regionalna saradnja je ključ oporavka

12.05.2022. 08:52 / Izvor: Akta.ba
rgionalna saradnja

Prvi dan 11. Sarajevo Business Foruma govorilo se o ekonomskoj saradnji zemalja Zapadnog Balkana, te mogućnostima zajedničkog ekonomskog prosperiteta.

Jučer je svečano otvoren Sarajevo Business Forum 2022.godine na kojem se govorilo se o ekonomskoj saradnji zemalja Zapadnog Balkana, te mogućnostima zajedničkog ekonomskog prosperiteta. 

Prvog dana je održan tematski panel na temu "Ekonomski oporavak nakon COVID-a, prilike za zaokret", na kojem se u uvodnom dijelu u ime Vlade Švicarske obratio Erwin Bollinger, voditelj odjela za bilateralne ekonomske odnose. Bolllinger je istakao da je bitno očuvati veze Švicarske i zemalja Zapadnog Balkana, a u kontekstu trgovinskih razmjera i obostranim investicijama.

"Razmjena između Švicarske i zemalja Balkana, uprkos pandemiji, porasla je za 20% u periodu 2019. i 2021. Ovo je ohrabrujući signal, te je sve veći broj investicija ka Zapadnom Balkanu i sve veći broj proizvoda sa Zapadnog Balkana se uvozi u Švicarsku. Pandemija nam je otvorila neke nove mogućnosti", rekao je Bollinger.

Kao primjer dobrog modela prevazilaženja ekonomske krize uzrokovane pandemijom, Bollinger je naveo primjer švicarskih kompanija koje su razvile svoju otpornost i diversificirale svoju proizvodnju.

"Švicarska vlada je reagovala na način da je mala i srednja preduzeća stavila u fokus svojih mjera", pojasnio je on, dodajući da je važan nastavak procesa zelene transformacije i da Švicarska podržava taj put. 


Sveobuhvatna saradnja prilika za napredak 

Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske je podijelio svoja iskustva iz regiona, te naglasio da je regija Zapadnog Balkana ovisna o investicijama drugih ekonomija, ali je isto tako ovisna o zajedničkoj političkoj i poslovnoj saradnji.
 

"Prošao sam kroz mnoge ekonomske krize, i kao predsjednik i kao premijer sam sudjelovao u njihovom rješavanju ali ovo što se događa upravo sada u globalnoj ekonomiji i politici u našoj Evropi odvija se na način kao da nikad prije i stavlja cijelo čovječanstvo pred velike izazove", rekao je Mesić. 

mesic

On je naglasio da je naša regija ovisna o stanju velikih evropskih ekonomija ali da je još lošije to da je evropski razvoj regije ovisan o nama samima, poručivši da je sveobuhvatna saradnja jedina realna prilika za ekonomski napredak zemalja balkana.

"Razvoj koji ide u pravcu podjele globalne ekonomije bi vodio ka katastrofi, te je potrebno da tražimo prilike i jačamo ekonomske i političke saradnje. Potrebno je više napora da zemlje stvore snažnu regionalnu sinergiju. Ljudi na Balkanu cijene mir, razvoj i saradnju, te ćemo jedino na taj način biti na dobitku", poručio je. 

 

 Zoran Zaev, bivši premijer Republike Sjeverne Makedonije rekao je da je odgovor na COVID-19 pandemiju, zajednom sa ruskom agresijom na Ukrajinu, jedna od glavnih tema koja se reflektira na BiH i regiju.

Naglasio je da je neophodna regionalna saradnja za uspjeh i da je ključ rješenja krize upravo saradnja, partnerstvo i savezništvo. 

"Ove krize pogađaju naše zemlje i naše partnere. Pozivam na regionalnu saradnju koju stavljam na prvo mjesto, zato podržavam proces kreiranja jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu. Vrijeme je da se brandira i promoviše region u njegovom punom potencijalu. Zapadni Balkan ima veliki potencijal za kreiranje alternativih izvora energije, atraktivni smo za velike globalne investitore koji ulažu u ovakve projekte. U vremenima kriza, štrajkova i blokada, dijalog je jedino rješenje", rekao je Zaev.
 

Politička nestabilnost prepreka investicijama

Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicione banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru je rekla kako je zabilježen porast BDP-a na Zapadnom Balkanu, ali da inflacija, uzrokovana nizom faktora, i dalje raste. 

 "U svim zemljama su cijene hrane porasle, a došlo je do poremećaja i u trgovinskoj razmjeni i novim investicijama. Zapadni Balkan se suočava sa novim izazovima, te se moraju poduzeti mjere u energetskom sektoru. Ipak, privreda je zabilježila porast od 7,1%, a BiH ima nizak javni dug", pojasnila je Friscia, dodajući da se prema MMF-u očekuje se rast BDP-a narednih godina.

Osvrnula se na probleme sa kojim se suočava Bosna i Hercegovina i njena ekonomija kazavši da BiH ima najnižu stopu direktnih stranih investicija u regiji, a uzrok toga je navela politički nestabilnost. 

"Politička nestabilnost je najveća prepreka za investicije. Međutim, situacija u BiH nije u potpunosti crna u postpandemijskom periodu. Uprkos političkim tenzijama, došlo je određenog ekonomskog napretka", rekla je i dodala da nastavak reformi može unaprijediti poslovnu klimu i dovesti investitore.

"Ubrzanje reformi i dobijanje statusa kandidata u EU će privući nove investicije. S krizama dolaze i prilike za jačanje veza u regionu. Spremni smo pomagati Bosni i Hercegovini u digitalnoj transformaciji i izvorima obnovljive energije", poručila je Friscia.

n

Šekib Avdagić, predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO) je rekao kako je pandemija utjecala na privredu, ali je ukazala i na sve nedostatke u ekonomijama i politikama zemalja Zapadnog Balkana.

 "Samo zemlje koje imaju dobar socijalno-ekonomski statut u svijetu imaju dobru perspektivu. U post-covid svijetu "nearshoring" se pojavio kao alternativa. Za kompanije je najvažnije da su fleksibilne, te da se prilagode novim uslovima", istakao je Avdagić.

 Ahmet Albayrak, izvršni potpredsjednik banke Kuveyt Turk je govoreći o pandemiji i njenom utjecaju na ekonomsku krizu izjavio da je potrebno dodatne napore uložiti i u socijalne aspekte društva.

 "Ovo su prilike u ljudskom smislu. Pored finansijskih, potrebno je da uložimo i u humanitarne napore i da podržimo društvo i građane", rekao je Albayrak.

Zain Al-'Abidin ibni Tuanku Muhriz, osnivač i predsjednik Instituta za demokratiju i ekonomske odnose (IDEAS) iz Malezije istakao je digitalnu evoluciju koja se događa na terenu i njen značaj na ekonomski oporavak nakon pandemije. Naglasio je važnost jakih domaćih institucija koje su od vitalnog značaja.

"Rješenja koja možemo ponuditi su veliki industrijski centri sa velikim brojem članova. U Turskoj takvi centri nude i usluge obrazovanja i zdravstva. Smatram da je Sarajevo Business Forum dobra platforma i prilika da ponudimo zajednička rješenja. Želimo da sa institucijama u BiH uspostavimo saradnju, a posebno nas zanima sektor drvne industrije, rješenja obnovljive energije, te razvoja novih tehnologija", rekao je Orhan Aydin, član odbora Agencije za razvoj Ankare i član Vijeća za visoko obrazovanje TOBB.

Sarajevo Business Forum 2022. će se nastaviti drugi dan 12. maja u Hotelu Hills, gdje su planirani tematski paneli, sponzorske prezentacije i poslovni b2b sastanci i promocija investicijskih projekata i poslovnih prilika kandidovanih za 11. SBF 2022.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti