Bosna i Hercegovina može i treba biti vrlo atraktivna "nearshoring" destinacija

Nearshoring - perspektiva za region glavna je tema ovogodišnjeg 11. Sarajevo Business Foruma. Na panelu koji se održao drugog dana foruma učesnici su se složili da BiH ima odlične uslove za nearshoring i da ih treba iskoristiti. Kazali su da Bosna i Hercegovina može i treba biti vrlo atraktivna “nearshoring” destinacija, u koju će strane kompanije prebaciti svoju proizvodnju, a to može dovesti do ogromnog ekonomskog napretka, a prije svega može zaustaviti odliv stručnog, mladog i sposobnog kadra iz zemlje.

Ono što su istakli kao bitno jeste da cjelokupan proces dovođenja novih investicija i projekata u zemlju najviše koče komplikovane administrativne procedure i zastarjele reforme što treba čim prije rješavati i prilagođavati se svjetskim tržištima.

Direktorica servisnog društva Predstavništva njemačke privrede u BiH Amra Šurković u svom izlaganju je kazala da je interes njemačkih kompanija za investiranje u BiH jako prisutan.

"Konstantno dobivamo nove upite za suradnje jer su na osnovu dosadašnjih rezultata poslovanja pojedinih kompanija shvatili da je ulaganje u BiH dobra prilika. Konstantno radimo da im omogućimo poslovanje kroz naše konferencije i B2B susrete. U okviru naše konferencije uskoro dovodimo sedam novih kompanija iz metalnog sektora koji će prezentirati svoje usluge i proizvode za domaće bh. tržište. Pored metalne, drvna industrija i energetski sektor također su sektori u koje Njemačke kompanije žele ulagati kada je tržište BiH u pitanju", kazala je Šurković.

Pandemija dovele nove modalitete poslovanja

Šurković je kazala da je pandemija dovele nove modalitete poslovanja i prisilila nas da se tome prilagodimo što brže, jer je to bio jedini način da se posao održi. 

"Digitalizacija, virtualno poslovanje, online sastanci su novo normalno i vrlo brzo su postali jedini način održivog rada, morali smo se svi prilagoditi ali smo prije svega zadržali naš kvalitet. Ovaj novi model poslovanja je i za nas bio izazov, ali sada smo sretni da se vraćamo na staro i da se vraćamo starim modelima rada i poslovanja", kazala je.

Šurković je dodala da svi oni koji žele da investiraju u BiH trebaju da imaju na umu da više od  80 posto kompanija kaže da je ova zemlja dobra za ulaganje i investiranje.

Martin Gaber koji je na čelu kancelarije "Germany Trade & Invest” (GTAI) za Zapadni Balkan u Beogradu kazao je da su početkom pandemije i ratom u Ukrajini i za Njemačke kompanije novi aspekti poslovanja postali isto tako važni kao i klasični.

"Jedna od ključnih stvari zbog čega Njemačke kompanije žele investirati i investiraju u BiH jeste što im je za posao i sirovine važna blizina poslovanja, zatim kulturalna blizina, i to je nešto što kompanije jako cijene jer ljudi u BiH znaju Njemačku kulturu pa čak i jezik. Druga ključna stvar je industrijska prošlost BiH kroz Jugoslaviju, ljudima je to veće nešto što je poznato i tako naši razgovori već budu na visokoj razini ne moraju se dodatno upoznavati. To su samo neke od dobrih praksi koje Njemačke kompanije jako cijene i poštuju kada razmišljaju o investiranju u BiH, ali i region", kazao je Gaber.

Podsjetio je na podatak da je Njemačka investirala oko 5 milijardi dolara kroz direktne investicije u regionu i kreirala više od 100.000 radnih mjesta, što dovoljno govri o interesu za investiranje, te dodao da je BiH idealna za nearshoring i pozvao kompanije da hrabro idu u investiranje.

Generalna direktorica i većinski vlasnik kompanije GS-TMT d.o.o. Snježana Köpruner kazala je da novi investitori trebaju prije svega da nađu način da razumiju probleme koje BiH ima kada su pojedini procesi prilikom investiranja u pitanju. 

Vratiti ljude u BiH

"BiH je po meni broj jedan zemlja za investiranje, znanje naših ljudi je nešto što se rijetko sreće na drugim trištima. Ja sada ponosno mogu reći da je naša firma uspjela zahvaljujući domaćim ljudima i njihovom znanju. Čitav naš proces proizvodnje danas je razvijen u BiH ne trebamo više znanja drugih zemalja i njihovih stručnjaka. Sada smo u fazi osnivanja nove kompanije u Prozor - Rami koja je mala zajednica, ali gdje dosta ljudi odlazi preko granice da radi. Gradonačelnik ove zajednice je jako motiviran da ovaj grad raste što je i mene potaknulo da u tome pomognem. I sada je dogovorena saradnja i osnivanje fabrike koja će proizvoditi mehaničke dijelove. A prije svega će ovo biti jedan eko industrijski park bez CO2. Cilj nam je da naše ljude vratimo u BiH jer puno je naših obrazovanih ljudi koji rade u niskoplaćenim industrijama u Njemačkoj. Potencijali ovdje mogu tim ljudima dati mnogo više nego neke druge zemlje", kazala je Köpruner.

Dodala je da svaku krizu moramo shvatiti kao priliku da se poboljšamo i promijenimo neke stvari. "Što manje gladi i otpada treba da bude naš cilj. Vlade trebaju da shvate ovo kao prijedlog da porade na svim reforma koje će uticati na bolje sutra, a kompanije da se usmjere u investiranje", kazala je.

Adnan Smailbegović predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ali i vlasnik firme Wood Team, je kazao kako mu je dosadašnje iskustvo u poslovanju širom svijeta danas jako puno pomoglo u ličnom i profesionalnom razvoju, primjenivši sve one najbolje metode rada koje je sreo ali zaposlivši domaću radnu snagu. 

"Spajanjem domaće pameti i međunarodnih standarda rada dobili smo ono što danas smatramo uspješnim poslom. Kompanije koje žele ulagati u našu zemlju trebaju prije svega imati dobar sistem poslovanja, to je nešto što je po meni jako važno i nešto što se treba uspostaviti na samom početku", kazao je Smailbegović. Dodao je da BiH svoju šansu treba tražiti kroz nove lance snabdijevanja.

"Danas zbog svih situacija u svijetu lanci snabdijevanja se mijenjaju i to pomaže BiH da se približi nekim drugim tržištima. Jasno je da ćemo dolaziti do raznih problema ali moramo znati da su to izazovi u poslovanju. Ono što moramo raditi jeste mijenjati sisteme obrazovanja i praksi to je jedan od problema kada je potražnja za radnom snagom u pitanju. Ono drugo što je problem jeste niska plata. Plata mora da se poveća, niski tehnički standardi, tehnologije i mašine se moraju mijenjati kako bi povećali proizvodnju a to vodi do većih plata. To je jedno veliko ulaganje i tako se treba shvatiti. Država mora da reguliše poresko davanje kako bi se sve ovo realiziralo. BiH jako treba nearshoring proces, ali vlada to treba da podrži kroz razne reforme, koje su vrlo jednostavne, ali nažalost političke partije i vlast ne razumju šta ekonomija danas treba. Nadam se da će se ovo u budućnosti promijeniti i da ćemo u nekim narednim izlaganjima i predstavljanjima našeg trišta imati bolje informacije", kazao je Smailbegović.

Zaključak panela je da Zapadni Balkan ima odlične uslove za nearshoring, ali da vlade treba da budu proaktivne. Svi se trebaju fokusirati na zadržavanje kvaltetne radne snage, biti svjesni da proizvodimo skupe proizvode i spremni da istražimo nove načine poslovanja i rada na Zapadnom Balkanu.

I.R.