Digitalizacija i moderne tehnologije poljoprivredne procese čine učinkovitijim i profitabilnijim

Digitalizacija i upravljanje uz pomoć moderne tehnologije svim proizvodnim procesima sve više zahvaća poljoprivredni sektor. Inovacije su postale nužne kako bi se hrana proizvodila zdravije, sigurnije, održivije i transparentnije prema zahtjevima kupaca.

"Digitalizacija je danas prisutna u svim sferama života. Smatram da je neophodna i u poljoprivredi i to što prije i u što široj oblasti", rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, dodajući da ovo nije pitanje prestiža nego nužnosti jer današnji kupac traži zdravu hranu i želi da prati proizvodni proces od njive do trpeze.

"Ovaj proces je poznat kao sljedivost proizvoda. Lično, akcenat stavljam na obrazovanje prije svega mladih poljoprivrednika i dualni sistem obrazovanja počevši od završnih razreda osnovne škole", naglasio je Marinković za portal Akta.ba.

Čini se da je digitalizacija rješenje bez premca za sva nova pitanja, a osnova za njenu provedbu od poljoprivrednih organizacija i firmi trebala bi biti daljnje obrazovanje, počevši od malih poljoprivrednika.

"U današnje vrijeme, digitalizacija je dostupna svima i, bez obzira na starosnu strukturu poljoprivrednog proizvođača, obuka je laka i dostupna svima. I naravno, u trenucima odmora i večernjih sati, proizvođač može da napravi tzv. rezime svojih dnevnih aktivnosti u proizvodnom ciklusu toga dana. Takođe, i samom poljoprivredniku će poslužiti kao podsjetnik o većoj ili manjoj uspješnosti nekih konkretnih radnji", pojašnjava Marinković.

Postaviti ciljeve digitalizacije

Predsjednik udruženja smatra je potrebno postaviti ciljeve diigitalizacije, odnosno ono šta želimo postići primjenom digitalizacije u poljoprivredi.

"Pri tome ne treba postavljati neke dugoročne i komplikovane ciljeve, nego se bazirati na jednostavnije i kratkoročne. Upravo nam to i omogućava da se prilagođavamo i dopunjujemo planove. Mladi će pomoći starijima u kući da se umreže sa drugim proizvođačima, da prate portale i forume i učestvuju u diskusijama. Takođe, svaki uređaj je napravio čovjek i namijenjen je čovjeku, od najjednostavnijih do najkomplikovanijih. No međutim, uobičajeno je da svaka firma koja proizvodi ili samo prodaje neki uređaj obavi i početnu obuku za rukovanje istim. Tako su gotovo svi uređaji u stvari za svakoga od nas", pojašnjava on.

Iako je BiH kao zemlja u kojoj tranzicija traje vječnost, pojedini sektori se digitalizuju, prevashodno inicijativom samih poljoprivrednika među kojima je sve više obrazovanih.

"Bez obzira jesmo li za to spremni ili ne, digitalizacija je sve više prisutna i u poljoprivredi. S obzirom da oblast IT u svijetu svakodnevno napreduje i inovativno djeluje na sve sektore, pa i poljoprivredu, neminovno će doći do povećanja proizvodnje hrane i kod nas. Zavisno od nivoa digitalizacije proizvodnog procesa i vrijednosti same proizvodnje, ovo povećanje u narednih nekoliko godina moglo bi se mjeriti stotinama miliona eura. Takođe, za isto tako kratko vrijeme mogli bismo povećati proizvodnju hrane za 20 do 30 %.", smatra on.

On kaže da pogrešna politika spoljnotrgovinskog poslovanja BiH koja je okrenuta isključivo uvozu hrane, ozbiljno ugrožava ovakav trend.

"Nažalost, u svijetu, povećanu proizvodnju hrane neće osjetiti najugroženiji, a povećana vrijednost će završiti u džepovima multinacionalnih farmaceutskih kompanija", kaže Marinković.

Povećanje konkurentnosti proizvoda

Marinković smatra da tehnologija poljoprivredu može učiniti učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je danas.

"Usku vezu sa digitalizacijom predstavlja automatizacija proizvodnje. Ona je i kod nas već dugo prisutna. Npr. kontrola količine vode za zalivanje, kontrola muznih grla na farmi, automatsko upravljanje ventilacijom u plastenicima i farmama, automatski sistem ishrane životinja na farmama... To smanjuje količinu živog rada koji je daleko skuplji i manje pouzdan. Uz druge parametre, sama digitalizacija povećava konkurentnost proizvoda, kako smanjenjem fiksnih troškova, tako i kroz povećanje kvaliteta i kvantiteta istog. Dakle, digitalizacija poljoprivrede je naša sadašnjost, ali mnogo više i mnogo brže naša budućnost", naglašava on.

Projekat "Pametna bašta"
 

Posebnu pažnju skreće na obrazovanje, naglašavajući da se svaki segment zajednice mora uključiti u ovaj posao.

"Svaki stepen digitalizacije nekog procesa je olakšanje za proizvođača i istovremeno mu omogućava da na vrijeme uoči problem ili eventualnu grešku te istu i otkloni. Jednostavan primjer je i satelitsko osmatranje usjeva gdje senzori bilježe svaku promjenu i sistem automatski predlaže potrebni tretman", kazuje on, dodajući da je digitalizacija za naše uslove skupa i pristupačna veoma malom broju proizvođača.

"Trebalo bi i podsticajnu politiku prilagoditi trendovima. Naravno da se to čini, ali korak više u tom pravcu nije zgore napraviti", zaključuje Marinković.

E.S.