U besparici je i Zračna luka Mostar, koja je zbog malog interesa putnika, nedavno ostala bez najavljene linije za Njemačku. Na redovne aviolinije i danas, dvije godine od pojave koronavirusa, Mostarci i dalje čekaju, a Zračna luka opstaje zahvaljujući novcu iz federalnog, kantonalnog i gradskog budžeta.
Značajna finansijska sredstva od marta 2020. do danas sa gotovo svih nivoa vlasti prebačena su Zračnoj luci Mostar, s ciljem spašavanja preduzeća, koje od tada i opstaje samo zahvaljujući "milostinji". Nakon što je nedavno otpala linija za Dizeldorf, građani se s pravom pitaju kako dalje i treba li Mostaru zračna luka onakva kakva je danas. Ekonomski stručnjaci rješenje vide u koncesiji, predviđenoj u stretegiji razvoja Grada.
"Potrebno je napraviti određenu studiju, a već je napravljeno njih nekoliko, međutim treba ih ažurirati uz pomoć organizacija kao što je USAID. Oni su to radili za Prištinski aerodrom, onda je organiziran tender na koji se prijavilo niz kompanija, što je dobio jedan konzorcij francusko - turski. Sada Prištinska luka ima preko dva miliona putnika godišnje", rekao je Vjekoslav Domljan, rektor SSST-a Sarajevo.
Gradska vlast posljednjih mjeseci okupirana je radom za spas Zračne luke. Koncesiju smatraju dobrim, ali u ovom trenutku utopističkim rješenjem.
"U tom biznisu, koncesionara možete dobiti na razvijeni posao. Ne možete ga dobiti da mu kažete: 'Mi imamo aerodrom, pa da li biste vi to radili umjesto nas. To tako ne funkcionira", pojasnio je Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.
I dok Zračna luka Mostar danas prazni umjesto da puni budžete, milioni gostiju slijeću u Sarajevo, Split ili Dubrovnik. Čelnici Grada ulažu napore da se Mostar zbog hodočasnika poveže makar sa Italijom.
"Ono što je nama strateški interes, to je povezivanje sa niskotarifnom kompanijom. Eurowings ne spada u niskotarifne kompanije. Svjedoci ste da su to skupe karte. Iz Eurowingsa su javili da im je ugovor i dalje interesantan. Razmislit će o možda novoj destinaciji za Njemačku za sljedeću godinu", rekao je Kordić.
Znamenitosti Hercegovine tek su jedan u nizu razloga zbog kojih bi, da je sreće, posao davno procvjetao u Zračnoj luci. Dugo već postoji ideja da u zimskim mjesecima mostarski bude alternativa Aerodromu Sarajevo.
"Samo zbog Međugorja se može targetirati tržište od 400 miliona ljudi u Evropi. Možete misliti, imate potencijalno tržište od 400 miliona. Samo po tom osnovu moglo bi se imati koliko ima Lurd - između 450 i 500 hiljada putnika godišnje", kazao je Domljan.
Ramiz Bašić, iz Turističke zajednice HNK je kazao da je potrebno okrenuti se više turističkim tržištima Italije, Austrije i srednje Evrope.
Istovremeno, kako su primjetili domišljati Mostarci, u njihov grad zasad slijeću i iz njega polijeću samo ptice.
