Amila Pilav-Velić za Akta.ba: Otvoreni Balkan najviše donosi otvorena pitanja

Otvoreni Balkan ideja je o kojoj se sve više polemiše, a mišljenja o opravdanosti ove ideje su podjeljenja. Tako se postavlja pitanje da li je Otvoreni Balkan ekonomska ili politička incijativa. O ovoj temi smo razgovarali sa Amilom Pilav-Velić profesoricom sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

"Iako se često govori o plemenitoj ideji ekonomske saradnje, povećanih investicija, slobodnog protoka kapitala, robe i ljudi, OB se nerijetko iščitava različito prema vlastitim potrebama. Svako ima neku svoju percepciju, svoje viđenje, ali uvijek negdje postoji određena sumnja u motive i razloge ovakve Inicijative. Posebno, kada govorimo o BiH, Kosovu, pa i CG. Mi još uvijek nemamo jasno definirane granice s istočnim susjedima, još uvijek se suočavamo s narativom glorifikacije ratnih zločina, suočavamo se s neosuđivanjem i nepriznavanjem genocida i zločina. Još uvijek postoje određene teritorijalne pretenzije u odnosima susjednih zemalja. Sve to zapravo izaziva određenu sumnju  i opravdani oprez u tumačenju same inicijative, ali i motive iste", kazala je prof. Pilav-Velić za Akta.ba.

Sumnjičavost i svojevrsna rezerva je dodaje opravdana, s obzirom na to da nema dovoljno konkretnih informacija o Inicijativi, niti mjerama koje bi trebale uslijediti. Također nema ni dovoljno transparentnosti u cijelom procesu, a ni analiza efekata ili procjene uticaja Inicijative.

Po svemu sudeći izgleda da Otvoreni Balkan najviše donosi otvorena pitanja.

"Otvoreni Balkan još u formi Malog šengena kako je prvotno zamišljen jeste inspiriran Šengenom u EU, ali ne smijemo zaboraviti ključne temelje funkcionisanja Šengena koje su preduvjet potpune i funkcionalne ekonomske integracije", naglasila je.

"Nisam sigurna da u vrijeme kada neke susjedne zemlje nisu spremne osuditi invaziju Rusije na Ukrajinu, kada imaju potpuno različitu percepciju globalnih kretanja možemo govoriti o ovoj vrsti regionalizacije", smatra Amila.

Šta ovakva incijativa znači za bh. privrednike?

Ključna pitanje je da li je regionalizacija tržišta dobra ideja za bh. privrednike. Prema onom što je dostupno u javnosti Inicijativa Otvoreni Balkan podrazumijeva ekonomsku zonu između Srbije, S. Makedonije i Albanije.

"Sama inicijativa potiče od nekadašnjeg albanskog premijera Fatosa Nanoa (2002-2005), ali tadašnju ideju nije bilo moguće ostvariti. Tu ideju je prihvatio Edi Rama, a sve do kraja jula 2021. tj. prošle godine nosila je ime Mali šengen, kada je Inicijativa promjenila ime u Otvoreni Balkan. Šta to tačno znači Otvoreni Balkan i šta ova inciijativa donosi novo u odnosu na slične prijašnje incijative poput Berlinskog procesa ili već postojećeg CEFTA sporazuma? Samo su neka od pitanja koja izgleda ostaju još uvijek otvorena, iako je primjena Sporazuma o prometu prehrambenih proizvoda između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije već počela", istakla je profesorica.

U dosadašnjim izjavama zvaničnika ove tri zemlje uglavnom se govori o poboljšanju bilateralne saradnje između ovih zemalja, s posebnim naglaskom na olakšanu trgovinsku razmjenu. Međutim da je li Otvoreni Balkan bespotrebni paralelizam već postojećih sporazuma o slobodnoj trgovini, ili pak konkretan korak naprijed u jačanju regionalne ekonomske saradnje i keriranja jedinstvenog regionalnog tržišta?

"Dakle, da budemo do kraja jasni, ekonomska saradnja i integracija je uvijek dobra ideja. Međutim, regionalna ekonomska saradnja je već jako dobro regulirana CEFTA sporazumom i Akcionim planom o stvaranju jedinstvenog regionalnog tržišta, koje je na kraju krajeva podržale zemlje EU i EK te stavila na raspolaganje poprilično izdašne fondove u ukupnom iznosu od 30 mlrd. Eura", kazala je Amila.

Govoreći o tome da li su bh. privrednicima potrebni dodatni sporazumi ili se trebaju zalagati za slobodno tržište profesorica kaže da bh. privrednicima treba slobodno tržište koje će omogućiti slobodan protok roba, usluga, ljudi i kapitala, koje će garantovati fer tržišnu utakmicu, ali i relaksirati regulatorni okvir u kontekstu rigidnih zakonskih normi i ograničenja.

"Slobodno tržište znači jednak pristup tržištu i jednaka pravila za sve. Međutim, ne treba zaboraviti da jedan od temeljnih principa slobodnog tržišta je i saradnja, te otvorenog ne samo regionalnog već globalnog tržišta. Tek onda slobodno tržište pokazuje sve svoje prednosti u punom kapacitetu. I na kraju krajeva ne znam ko bi mogao reći NE takvoj vrsti ekonomske integracije", poručila je Pilav-Velić.

E.O.