Poruke sa Foruma o domaćoj proizvodnji: BiH je bogata sirovinama, ali opet ovisi o uvozu

"Problem nije u nama. Mi hoćemo da kupujemo domaće proizvode, ali oni nisu konkurenti, jer su tri puta skuplji od uvoznih", poručeno je na jučerašnjem Forumu o domaćoj proizvodnji.

Cilj Foruma koji organizuju studenti iz BDC kluba Internacionalnog Burch univerziteta je podizanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda i podrške domaćim proizvođačima. Jučerašnja tema Foruma je bila "Uticaj globalnih kretanja na bh. proizvođače".

"Forum o domaćoj proizvodnji je događaj koji studenti sa IBU univerziteta organizuju već devet godina za redom. U protekle dvije godine smo zbog pandemije Forum organizovali online. Ovo je zapravo prvi forum koji organizujemo uživo u Cosmo Hubu", kazala je za Akta.ba, Ema Hasičević, organizatorica Foruma.

Ističe da je zadovoljna sa odzivom i brojem studenata koji žele da uče i jačaju svijest o kupovini domaćeg. Smatra da generalno studenti nisu dovoljno upućeni u kupovinu domaćeg i dodaje:

"Zbog toga trebamo nastaviti održavati ovakve događaje kako bismo razvili svijest. Prošle godine smo čak organizovali takmičenje kroz koje smo probali da mlade uključimo da kupuju domaće. Zadatak je bio da kupe i slikaju se sa domaćim proizvodima, a onda smo dodijeli nagrade".

Uvozimo sirovine koje imamo 

Kada je riječ o domaćoj proizvodnji situacija u BiH može biti dosta bolja s obzirom na to da se u BiH dobar dio obradivog zemljišta ne eksploatiše smatra Admir Kapo, predsjednik Udruženja Kupujmo i koristimo domaće.

"Uvozimo na godišnjem nivou oko 2,5 milijarde KM hrane. Pravimo deficit između 6,5 i 7 milijardi KM godišnje, a od toga je jedna trećina na uvoz hrane. Sigurno većinu te hrane i sami možemo proizvoditi.", istakao je.

Globalni poremećaji naglaša mogu biti dobra šansa za BiH ukoliko imamo strategiju, viziju i cilj šta treba da uradimo. Moguće je da kriza mnoge natjera da počne da eksploatišu vlastite resurse, a samim tim i da kupujemo domaće.

"Pomaka u kupovini domaćeg ima. Dobar dio ljudi razmišlja šta stavlja u svoju korpu. Naravno nismo još uvijek tamo gdje želimo da budemo, ali je poenta u tome da u BiH manje više sve proizvođačke industrije uvoze sirovinu izvan BiH. Malo je toga što mi imamo ovdje tako da se bez obzira i na promjenu svijesti ne vide ekonomski parametri, jer uvijek dajemo skoro 70% novca za sirovinu koja treba da se preradi. Opet se vraćam na to da kada mi počnemo proizvoditi svoju sirovinu vjerujem da će se onda za kratko vrijeme vidjeti ekonomski napredak", poručio je Kapo.

U ime Agencije za statistiku BiH Fahir Kanlić, je na ovom forumu prezentovao set odabranih makroekonomskih pokazatelja s fokusom na posljednje tri godine, s obirom na ekonomsku i finansijsku krizu uzrokovanu covidom 19. Podaci uveliko potvrđuju ono što je istakao i Kapo - uvozimo sirovinu koju i sami imamo. 

"Najviše uvozimo sira u vrijednosti 92 miliona KM pokazuje podatak iz prethodne godine, dok je izvoz u iznosu svega 10 miliona KM. Mlijeko i pavlaka imaju suficit od 30 miliona KM u korist izvoza. Preko 370 miliona KM mesa uvozimo. Ukupan uvoz vode je gotovo tri puta veći od izvoza u BiH u 2021. godini. Tačnije 116 miliona KM uvoza i 40 miliona KM izvoza", kazao je Kanlić.

Najviše izvozimo u Njemačku, a najviše uvozimo iz Italije.

Većina proizvođača ovisi o uvozu

Da ne koristimo vlastite sirovine i oslanjamo se na uvoz saglasna je i Zinaida Alibegić iz kompanije Semić.

"BiH je zaista bogata sirovinama, ali politička sprega i neulaganje u proizvodne firme i subvencije su dovele do toga da većina proizvođača ovisi o uvozu što je poražavajuće. Kapacitet stoke u BiH samo nekoliko velikih proizvođača može potrošiti u nekoliko dana i šta ćemo onda. Problem nije u nama mi hoćemo da kupujemo domaće proizvode, ali država ne daje subvencije. Zbog toga je tri puta skuplja domaća roba i onda nismo konkurenti na tržištu u BiH", pojasnila je.

Cijene kaže enormno rastu iz dana u dan počevši od kartona, ambalaže do same sirovine.

"Nije više toliko ni problem proizvodnje nego isporuke više ne možemo koristi količine koje želimo, a sve to se reflektuje na maloprodajnu cijenu koji snosi krajnji potrošač. Očekivali smo stabilizaciju nakon covida u 2022., ali sada je još gore zbog rata. Nadamo se da će malo više biti svijest na kupujmo i koristimo domaće, jer samo to može da stvori domaći bruto proizvod", kazala je Zinaida.

Smatra da se domaći proizvodi ne kupuju dovoljno jer male kompanije nemaju dovoljno novca za ulaganje u marketing. Aktuelnom ekonomskom krizom kompanije su srezale i onako minimalna ulaganja zato je put do brendiranja sve više trnovit.

"Mi imamo dosta proizvoda koji su kvalitetni međutim, multinacionalne korporacije imaju marketing koji ulazi u svijest potrošača. Coca Cola npr. ulaže jednu trećinu svog budžeta u marketing, a manje firme ne mogu uložiti toliko srdstava. Trnovit je put kojim se gradi brend", poručila je.

Globalna kriza nekim državama donosi korist

Očekivalo se da će se nakon pandemije Covida 19 u 2022. stabilizovati tržište no nova kriza uzrokovana ratom donijela je nove probleme. Ipak ova situacija će donijeti korist nekim državama.

"Svaka globalna kriza je ujedno i prilika za druge aktere koju u skladu sa svojim nacionalnim interesima neki koriste bolje, a neki lošije. Trenutna kriza uzrokovana agresijom Rusije na Ukrajinu je uvelikoj mjeri promjenila i sigurnosu i političku arhitekturu ne samo Evrope nego i svijeta. Imamo veoma interesantna nova kretanja i hibridna ratovanja gdje se koriste energenti i hrana u cilju postizanja svojih interesa", kazao je Alija Kožljak, profesor na IBU.

U situaciji kada svijet zavisi od žitarica koje izvozi Ukrajina, a Evropa od energenata iz Rusije neki treći akteri će iskoristi situaciju u svoju korist.

"Tu priliku očigledno koristi Izrael.  Dogovara se alternativni tok tako da će se gas dopremati iz Izraela do Evrope. To će biti benefit za tu državu. Takve alternatove će se tražiti i po pitanju hrane, jer je ona jedno od oružja koje Putin koristi u ovom sukobu", istakao je Kožljak.

Predstoji nam mogućnost nedostataka gasa što može dovesti do hladene zime u Evropi, ali i BiH koja nije pronašla alternative.

"One postoje, ali BiH mora imati definisan svoj nacionalni interese i u skladu sa njim se opredjeliti za neku alternativu. Nadam se da će se političari što prije odlučiti za neku od najpovoljnijih alternativa za BiH." poručio je profesor.

E.O.