Nafta

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Zeljko: Izgradnja naftnih terminala izravno će utjecati na cijenu i sigurnost opskrbe

Početkom ovog mjeseca započeli su radovi na potpunoj sanaciji terminala tekućih tereta Blažuj ukupnog kapaciteta 42.300 m³ - potvrdio je Feni Slaven Zeljko, član Uprave Gospodarsko društvo "Operator - Terminali Federacije".

26.06.2022. 10:01 / Izvor: Fena

Početkom ovog mjeseca započeli su radovi na potpunoj sanaciji terminala tekućih tereta Blažuj ukupnog kapaciteta 42.300 m³ - potvrdio je Feni Slaven Zeljko, član Uprave Gospodarsko društvo "Operator - Terminali Federacije".

Dodao je kako je rok za izvođenje radova početak prosinca 2023. godine, ali i da se u krugu terminala na Blažuju već izvode radovi na sanaciji Upravne zgrade terminala i rekonstrukciji industrijskog željezničkog kolosijeka kojim je predviđena doprema nafte i naftnih derivata, istaknuvši kako je ukupna vrijednost radova oko 25 milijuna maraka.

Podsjetio je kako je početkom 2020. godine završena prva faza radova sanacije i rekonstrukcije terminala tekućih tereta u Živinicama čime je u rad pušteno 5.900 m³ skladišnih kapaciteta s cjelokupnom pratećom infrastrukturom, dok je u drugoj fazi planirana izgradnja preostalih 40.000 m³ kapaciteta.

"U ovoj godini planiran je početak izvođenja radova na sanaciji 18.300 m³ skladišnih kapaciteta na terminalu tekućih tereta Bihać", kazao je Zeljko, dodavši kako je rok izvođenja radova druga polovica 2023. godine, dok je ukupna vrijednost 13 milijuna maraka.

Terminal u Mostaru najveći, najkompleksniji i najzahtjevniji

"Terminal tekućih tereta Mostar je kapacitetom najveći, tehnički najkompleksniji a financijski najzahtjevniji projekt u ovom investicijskom ciklusu", smatra Zeljko.

Ističe da je projektna dokumentacija spremna, ali da se u ovom trenutku radi na rješavanju imovinsko pravnih odnosa zajedno s gradonačelnikom Mostara Marijom Kordićem.

"Očekujemo skoro rješavanje ovih pitanja kako bismo mogli započeti s postupkom nabavke radova na potpunoj sanaciji terminala kapaciteta 83.627 m³ procijenjene vrijednosti oko 60 milijuna maraka", naveo je on.

Dalje naglašava kako će ukupni kapaciteti Operatora nakon završetka investicijskog ciklusa biti 190.127 m³ skladišnog prostora, što zajedno s rezerviranim kapacitetima na pomorskom terminalu u Pločama, predstavlja dovoljno kapaciteta da bi se odgovorilo međunarodnim obavezama.

Pored činjenice da će ovom rekonstrukcijom biti omogućeno skladištenje potrebnih količina obvezujućih rezervi, kako je to propisano Zakonom o Naftnim derivatima FBiH i Direktivom Vijeća Europske unije, Zeljko smatra kako je sigurnost opskrbe u slučaju prekida lanca opskrbe jedan od ostalih benefita formiranja obvezujućih zaliha.

"Budući da su svi terminali tekućih goriva u vlasništvu Operatora povezani željeznicom s Lukom Ploče i pomorskim terminalom, matematika kaže da bi nabavna cijena nafte i naftnih derivata bila niža ako bi se dopremala željeznicom a onda sa kontinentalnih terminala autocisternama otpremala do krajnjih korisnika", objasnio je.

Osim toga, ističe kako bi došlo i do smanjenja prometnih opterećenja koja nastaju zbog sve većeg broja autocisterni u prometu, ali i minimaliziranja rizika od prometnih nesreća, kao i manjeg onečišćenja okoliša koje nastaje izlijevanjem opasnog, zapaljivog, a za floru i faunu otrovnog tekućeg tereta.

Važno osigurati lanac opskrbe i adekvatnu cijenu

"Budući da Bosna i Hercegovina nema svoju proizvodnju i cjelokupna potrošnja je iz uvoza to nas čini ovisnim o tržištu, a samim time i poremećajima ili geopolitičkim previranjima, kako u pogledu dostupnih količina tako i cijena", kazao je Zeljko.

Mišljenja je da poskupljenja nafte i naftnih derivata imaju negativan učinak na cjelokupnu ekonomiju zbog čega je važno osigurati lanac opskrbe, ali i adekvatnu cijenu derivata.

"U slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine zbog izvanrednih poremećaja u opskrbi Operator može u skladu sa zakonskim mogućnostima zajedno s Vladom Federacije BiH iskoristiti obvezujuće zalihe kako bi uspostavili lanac opskrbe", dodao je on.

Zeljko ističe kako je nedostatak ovog modela vremenska nepredvidivost krize, a kojoj ovih dana svjedočimo zbog sukoba u Ukrajini koji je izravno utjecao na cijenu niza uvoznih proizvoda, te i na cijenu nafte i naftnih derivata.

"To opet ima neželjeni lančani učinak, što ionako skupe proizvode čini još skupljima", naglasio je.

Zatraženo uvođenje standarda

Inače, Gospodarsko društvo "Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo osnovano je Odlukom Vlade FBiH s osnovnom namjenom skladištenja nafte i naftnih derivata, dok za cilj ima uspostavu i zanavljanje obvezujućih rezervi naftnih derivata koje se formiraju radi osiguranja opskrbe naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti BiH.

Zeljko objašnjava kako je Direktivom Vijeća Europske unije iz 2009. godine, kao i potpisanim Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice od 2006. godine, od Bosne i Hercegovine zatraženo uvođenje određenih standarada kada je riječ o energetskom sektoru.

"Što se tiče obaveza propisanih Direktivom Vijeća EU, potrebne količine obvezujućih zaliha na području Federacije BiH prema posljednjim službenim podacima iz naftnog bilanca za 2020. godinu, kreću se oko 240.000 m³ nafte i naftnih derivata. Okončanjem započetog investicijskog ciklusa sanacije i rekonstrukcije kontinentalnih terminala Federacija BiH imat će na raspolaganju 190.127 m³ skladišnog prostora za naftu i naftne derivate", pojasnio je.

Stavljanjem u funkciju vojnih terminala koji su Operatoru dani na korištenje, kao i rezerviranjem skladišnih kapaciteta na pomorskom terminalu u Pločama koji raspolaže sa 81.250 m³ kapaciteta, Zeljko kaže kako će FBiH imati na raspolaganju i više nego dovoljno skladišnih kapaciteta da ispuni obaveze.

Dodatni model financiranja

"Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo prihod ostvaruje na temelju takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, odnosno na svaki prodani litar nafte ili naftnih derivata naplaćuje se taksa u iznosu od 0.01 maraka namijenjena za uspostavu rezervi. Osim toga dio prihoda se osigurava iz osnovne djelatnosti odnosno skladištenja nafte i naftnih derivata.

Zeljko je koncu kazao kako prikupljena sredstva, ali i godišnja dinamika prikupljanja, neće biti dovoljna za potpunu sanaciju i rekonstrukciju skladišta u optimalnom roku kao i  za nabavku potrebnih količina obvezujućih rezervi.

Stoga se sada radi na definiranju dodatnog modela financiranja kako bi se u potpunosti osigurala financijska konstrukcija za sanaciju skladišnih kapaciteta i formiranje obavezujućih zaliha – zaključio je Slaven Zeljko, član Uprave Gospodarskog društva "Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo.

 

PODIJELI:
TAGOVI:

Naftni terminal

Slaven Zeljko

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti