Ahmetlić - Muidža: The CEO trenutak, liderstvo u neizvjesnim vremenima

Ekonomski izgledi nikada nisu bili nesigurniji. Cijene energije, inflacija, poremećaji u lancima snabdijevanja, i geopolitički rizik i sve to upotpunjeno dugoročnim izazovima transformacije i digitalizacije, dovodi do predviđanja koja nisu nimalo optimistična. 

U okviru CEO summita koji je održan u Sarajevu domaći ekonomski lideri pokušali su dati odgovore na to kakva nas budućnost čeka. Na panelu pod nazivom The CEO trenutak - liderstvo u neizvjesnim vremenima govorili su Izudin Ahmetlić - vlasnik Hifa Oil grupacije i Branimir Muidža - generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i generalni direktor HeidelbergCement grupacije u BiH i Hrvatskoj.

Ahmetlić je prilikom svog izlaganja kazao da nema dileme da smo u jednoj od najvećih svjetskih kriza, ne postoji niko ko bi mogao dati neko pravi odgovor na ono što nas čeka.

"Period koji je iza nas je dobro uzdrmao privredu, sada smo u situaciji da imamo rat među državama koji su ozbiljni sudionici na svejtskoj sceni kada je poljoprivreda i energetika u pitanju. Hifa Oil je apsolutno pogođena krizom. Prešili smo na risk menadžment čim smo shvatili da trenutna situacija neće brzo završiti. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi, a nemam ni hrabrosti davati neka predviđanja. Jasno je da situacija ne ide u prilog stabilizaciji energetike. Kada kriza pogodi energetiku ona je pogodila u srž i ogromene su posljedice. To je majka svih kriza", kazao je Ahmetlić.

Kazao je kako im je bilo jasno da njihov osnovni cilje u krizi jeste da derivati moraju biti obezbjeđeni u BiH. Za njega trenutno nije bitno kolika je cijena, već to da li će uopšte biti derivata.

Pojašnjava da BiH može da bude sretna što ovu industriju nepredvodi samo jedna kompanija jer bi tek onda bili u problem, kada je nestašica nafte u pitanju. Kada gledamo regiju, ako ikad ostanemo bez nafte, onda ćemo tu biti zadnji zbog složenosti tržišta kakvo je bh.

Scenario nestašice nafte u BiH iz tog razloga po njemu nije realan, ali nije u potpunosti ni isključen zbog situacije u svijetu.

"Ukoliko dođe do nedostatka energenata onda i naša proizvodnja staje. Tada neće biti ni cementa, betona, ljudi neće imati od čega da grade zgrade ni šta da prevoze kamionima, zbog toga i ja mislim da veliki lideri to neće dozvoliti. Morat će se krenuti ka tome da se pronađe rješenje koje će biti koliko toliko “mirno” i koje će čovječanstvu, ekonomiji omogućiti da funkcioniše kao i prije", kazao je Muidža, te dodao ja je najveći problem poslovanju neizvjesnost, a formula uspjeha je prilagodljivost.

UNAPRIJED MISLITI

Svaka kompanija pa tako i njihova, kaže Muidža, pored prisutnih kriza stalno vodi neke borbe.

"Borimo se protiv pandemije, borimo se sa logistikom, da dobijemo dovoljan broj energenata, da zadržimo kupce, tržišta. A uporedo se dešava jako puno promjena. Mi sada radimo na pripremam koje će u ubudućnosti neke procese učiniti jednostavnijim, ekološkijim. Moramo imati vizije iideje kako bi napravili prvi korak. Svako putovanje treba započeti sa prvim korakom, evo neka prvi korak ka stabilizaciji situacije u svijetu, da li ćemo imati nafte ili ne, bude inicijativa koja će ići ka mirnom rješavanju krize. Tek tada nećemo zazirati od toga da li ćemo imati za grijanje u narednoj zimskoj sezoni I tome slično", rekao je.

Rekao je da su se njihove posljedice, kada je poslovanje u doba krize u pitanju, ogledale u tome da mi kao energent koristimo ugalj koji se dobiva iz Rusije i Ukrajine.

S obzirom na sankcije ugalj sada kupuju na drugim tržištima, koji košta 2,5 miliona dolara, skoro pa duplo više nego prije.

"Mi smo u decembru potpisali protokol sa sindikatom da svaki uposlenik zna kolika će mu biti primanja u nrednih 12 mjeseci. Mi smo već tada podigli plate za gotovo 9 posto i unaprijed smo se suočili sa time da ćemo imati nepredvidive troškove. Napunili smo zalihe energentima do kraja ove godine, jer smo mi odgovorna kompanija i prema zaposlenicima i prema kupcima", kazao je.

DRŽAVA DA ZALEDI OPTEREĆENJA

Na pitanje da li je država zakazala sa prvim koracima kao odgovor na aktuelnu krizu, Ahmetlić je kazao, da svaka država određenim mjerama pokušava pomoći prevazilaženju stanja.

"Naša država je pomogla na način da je ograničila marže distributerima i iz njih se ne može izaći. Marža jasno je pada, a vi iz toga trebati plaćati sve ostale vaše troškove i dolazite do trenutka kada to više nije moguće. Nije čudo što će biti zatvorenih benzinskih pumpi. Ono gdje država može da pomogne je da određena opterećenja privremeno zaledi kako bi pomogla i privredi i građanima. Akciza na naftu je 3pf, 1 pf u nafti znači na godišnjem nivou 10 - 11,5 miliona KM, 30pf 300 – 340 miliona KM i normalno je da neke politike to ne žele", kazao je Ahmetli.

Došlo je do ogromnog ubiranja novca države na osnovu akciza, budžeti su puni, a građani I privreda trpe. "Nadam se da će država ovo prepoznati i djelovati", kazao je.

Muidža kaže da je država ta koja treba da radi u interesu građana i ekonomija. Ako su već puni budžeti kada ako ne sad smanjiti poreznu presiju na privredu, pita se. Kod nas se država prvo bavila politikom pa tek onda ekonomijom i ostavila privrenike da se sami snalaze.

Ahmetlić je istakao da je dijaspora ono nešto što čini našu ekonomiju uspješnom. Trebamo ju više uključiti u procese jer tamo ima dosta pametnih ljudi koji mogu doprinjeti boljem.

"Ponosan sam na naše ljude koji su nam pomogli da odgovorimo na izazove koji su nas dočekale. Izvoz je ključ, to znači život. Stalni rad, investiranje u edukacija, ulaganje umlade su ključ uspjeha", kaže.

Muidža je istakao da budućnost firme treba graditi na znanju uposlenika.

"Naš svaki uposlenik mora proći jednom godišnje bar jednu jednodnevnu obuku, da osvježi svoje znanje ili da dobije neko novo. Onolikosmo jaki koliko je jak naš najslabiji zaposlenik. Naše ljude stalno educiramo uvodimo nove tehnologije, o kojima će se masovnije govoriti u BiH tek za nekih 10-tak godina. Našu uposlenici su vrednovani i plaćeni po učinku. Vrlo jednostavna rješenja su nam na dohvat ruke. Postoji rješenje kako da se očisti kompletna Rijeka Bosne od čijeg otpada će seproizvoditi energija. Onda ne moramo strahovati hoćemo li imati gasa iz Rusije ili Ukrajine. Energent nam pliva u rijeci Bosni i zove se smeće", govori Muidža.

Dajte ljudimo budućnost, edukaciju, šansu u kompaniji i zadržat ćete ih, poručio je Muidža, a dobiti ćete uspješnu kompaniju. 

Za kraj je kazao da je budućnost neizvjesna, dolaze nam nove generacije mladih ljudi, koji traže fleksibilnost na radu, da mogu raditi od kuće, da ne nose kravate, to su neke nove generacije. Svijet ide dalje i prilagođava, kaže da cilj svih nas treba da bude da za te nove generacije stvorimo bar koliko toliko sigurnu budućnost.

I.R.