ribarstvo

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Ribnjaci se dave u problemima

Ribarstvo u BiH, poput drugih sektora proizvodnje i potrošnje, grca u problemima.

14.07.2022. 13:40 / Izvor: Nezavisne novine

Ribarstvo u BiH, poput drugih sektora proizvodnje i potrošnje, grca u problemima.

Proizvođači ribe i ribljih proizvoda za "Nezavisne novine" kažu da je od početka godine potražnja za ribom pala za gotovo 50 odsto, a da su cijene uzgoja veće za više od 30 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Firma "Ribnjaci Mirić" bavi se proizvodnjom šaranske mlađi i to isključivo za domaće tržište. 

Milenko Mirić, vlasnik i direktor ovog ribnjaka, za "Nezavisne novine" priča da godišnje proizvedu oko milion jedinki i da je u vezi s pitanjem proizvodnje i ova godina zadovoljavajuća. 

Ali, kako kaže, postoje dva velika problema sa kojima se suočavaju, a to su poskupljenje hrane za ribu i potražnja kupaca.

"Cijena hrane za ribu od početka godine skočila je za oko 30 odsto. To direktno utiče i na troškove transporta i struje. Uprkos tome, mi jesmo proizveli dovoljno ribe, ali je nemamo kome plasirati. Nema narod para, ne poribljava se", kaže Mirić.

Cijena po kojoj ovaj proizvođač prodaje svoje proizvode, kako tvrdi, ista je u posljednjih deset godina i kaže da, bar zasad, ne mogu to mijenjati.

"Cijena koju mi imamo je 10 KM i to je tako deset godina. Kada nemamo kome da plasiramo, onda je zadržavamo, hranimo je dok ne dođe mušterija, nešto podijelimo besplatno ili poribljavamo rijeke. Mi ne možemo dirati cijenu, jer jednostavno narod nema para. Sigurno je za 50 odsto manja potražnja nego do sada", pojašnjava Mirić.

Poskupljenje ulaznih sirovina, prije svih hrane za ribu, ozbiljan je problem i za Ribogojilište "Riz Krajina" iz Martin Broda, tvrdi za "Nezavisne novine" Rifat Tahirić, direktor i vlasnik ovog ribnjaka. On kaže da je u ovoj godini blago povećao cijene gotovih proizvoda.

"Od početka ove godine, za 40 centi, odnosno nekih 80 feninga je poskupjela riba po kilogramu. Oko šest maraka je cijena po kilogramu. Ali osjeti se pad potrošnje ribe", navodi Tahirić, koji naglašava da je vrlo teško povećati cijene krajnjih proizvoda, jer ni tada ne mogu anulirati povećanje troškova koje imaju za prevoz usluga. 

"Mi prevozimo živu ribu. U kamion šleper maksimalno idu četiri tone žive ribe i 20 tona vode, u kojoj riba putuje, što je isto kao da vozimo 24 tone nekog drugog artikla. Ali mi trošak moramo uvijek dijeliti na te četiri tone. Nama su proizvođači hrane od kojih nabavljamo, prije šest-sedam mjeseci rekli da će svakog prvog u mjesecu biti korekcija cijene hrane. Na primjer, zadnje poskupljenje od 1. jula je cijena, a to je bilo negdje 10. juna obavijest da na jedan kamion hrane, od 24 tone, samo fakturna cijena je viša za 2.650 evra. Pa puta tri kamiona, koliko mi trošimo mjesečno, puta 12 mjeseci, nešto manje od 200.000 maraka mi imamo veći trošak samo po osnovu poskupljenja hrane. Šanse nema da mi dizanjem cijena to nadoknadimo", pojašnjava Tahirić.

To, kako tvrdi, dovodi do drugog problema, a to je plata radnika.

"Odoše nam ljudi, nećemo imati radnika, mi ne možemo dati platu Austrijanca, Slovenca ili Nijemca. Ne mislim da će ovo izaći na dobro, ako se ne stabilizuje cijena. Ako ostanu ove cijene, mi ćemo povećati plate i dovesti sve u neki balans", kaže Tahirić. 

Sve navedeno direktno se odrazilo i na uvoz i izvoz ribe i ribljih proizvoda. 

Podaci koje je UIO BiH dostavila "Nezavisnim novinama" govore da je u prvih šest mjeseci ove godine u BiH uvezeno 4,713 miliona kg ribe i ribljih proizvoda, čija je vrijednost bila nešto više od 22,4 miliona KM, što je više u odnosu na isti period 2021. godine. Tada je BiH za uvoz 3,53 miliona kg ribe platila 15,4 miliona KM.

Istovremeno, u prvoj polovini 2022. godine BiH je izvezla manje ribe i ribljih proizvoda, ali je zbog situacije na tržištu, prihodovala više nego u prošloj godini. Naime, od 1. januara do 30. juna 2022. godine u zemlje svijeta BiH je izvezla 998.716,38 kg, a zaradila je 7,89 miliona KM, dok je prošle godine zaradila 7,82 miliona KM.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti