Profesorica Hadžić objašnjava: Kako je došlo do promjena u površini zona izvorišta Sarajevsko polje

Prije nekoliko dana objavljen je Nacrtu privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje", koji je izazvao veliko interesovanje javnosti, pogotovo iz razloga mogućeg smanjenja obuhvata vodozaštitnih zona.

Građanima je dat rok od nekoliko dana za dostavu komentara, a s obzirom na to da je za tumačenje Odluke potrebno jako puno vremena i pristup zadnjim verzijama opštinskih katastarskih registara, zatražili smo pojašnjenje od predsjednice Komisije koja je radila na pripremi Privremene odluke, profesorice na Građevinskom fakultetu Sarajevu, Emine Hadžić.

Na pitanje koje su ključne izmjene koje Nacrt odluke donosi, profesorica prije svega ističe da je Nacrt Privremene odluke urađen na osnovu Elaborata o zaštiti izvorišta, koji je završen 2013. godine. 

"Delineacija zona zaštite predložena Elaboratom je urađena u skladu sa novim Pravilnikom o načinu utvrđivanju uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Sl. novine F BiH” br. 88/12).  Ako se vaše pitanje odnosi na izmjene u zonama zaštite u odnosu na zone zaštite iz 1987. godine, onda treba znati da zone zaštite koje su predložene i one iz 1987. godine nisu donesene na osnovu postojećeg Pravilnika", navodi ona. 

Napominje da je Elaborat rađen u dvije faze, jer je u toku njegove izrade došlo do promjene Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite. U Pravilniku iz 2012. godine postoji nekoliko ključnih izmjena u odnosu na stari Pravilnik iz 2002. godine kada su u pitanju smjernice za određivanje zona zaštite. 

NEKADAŠNJA 1B ZONA ODGOVARA SADAŠNJOJ III ZONI​

Tako se, dodaje, prema novom Pravilniku u izvorištima intergranularne poroznosti, I zona zaštite postavlja npr. na 10 m od svih objekata na izvorištu, II zona na udaljenosti od koje je podzemnoj vodi potrebno 10 dana da dođe do vodozahvata u uslovima crpljenja količinom koja zadovoljava maksimalnu dnevnu potrošnju. Granica III zone definirana je sa zadržavanjem vode u podzemlju 50 dana prije ulaska u vodozahvat. IV zona postavlja se na granicu hidrogeološkog sliva. 

"Generalno bi se moglo reći da su prema novim uputstvima zone sanitarne zaštite smanjene, te se kao primjer može navesti da npr. nekadašnja 1b zona odgovara sadašnjoj III zoni, a nekadašnja II zona koja se postavljala na osnovu zadržavanja vode u podzemlju od 180 dana prije ulaska u vodozahvat, je potpuno izbačena. Znači Privremena odluka je donesena na osnovu važećeg federalnog Pravilnika (“Sl. novine FBiH broj” 88/12). U  cilju zaštite izvorišta, mjere u dijelovima zona zaštite pooštrene su u odnosu na one koje predlaže važeći Pravilnik, te naravno objašnjeni razlozi", ističe Hadžić. 

S tim u vezi, komisija smatra da je neophodno donijeti novi, strožiji Pravilnik o zonama zaštite. Pravilnik iz 2012. ima znatno blaže kriterije za delineaciju zona zaštite u odnosu na Pravilnik iz 2002. godine, te smatraju da su nejasno definirane dodatne mjere u zonama zaštite.

Budući da su na karti zona sanitarne zaštite izvorišta "Sarajevsko polje" II i III zona označene istom (svijetlo plavom) bojom, s tim da je u zoni II zabranjena gradnja u zahvatu podzemnih voda, dok je u zoni III dopuštena gradnja uz poštivanje standarda, pitali smo je kako će se razlikovati ove dvije zone prilikom gradnje.

"Ista boja na karti (plava) označava iste mjere, u ovom slučaju su to mjere koje vrijede za  II zaštitnu zonu. To je naglašeno Odlukom i obrazloženo, ali je svakako korisno i značajno da ste pitali, kako bi se razjasnile sve moguće nedoumice", navodi profesorica.

Također, kako je u Zahvatu podzemnih voda zabranjena gradnja samo u I zoni, dok u ostalim nije, Hadžić objašnjava da se I zonom zaštite za površinske vode štiti površinski vodozahvat na rijeci Bosni, te da su mjere u I zoni zaštite definirane Anexom I Privremene odluke. 

Na Nacrt odluke su među prvima reagovali iz Eko Akcije, tumačeći je na način da oko 200 hektara zemljišta u području Vrela Bosne može biti plijen za građevinski lobi, dok je područje u sadašnjoj trećoj vodozaštitnoj zoni, gdje Hifa Oil izgradila skladište kerozina izgleda potpuno izostavljeno iz vodozaštitne zone. 

PITANJE SARAJEVSKOG POLJA PREVAZILAZE POLITIKE​

Govoreći o tome zašto je došlo do promjena granica, profesorica Hadžić kaže da su promjene u površini zona nastale kao rezultat izmjene Pravilnika i da će svi dokumenti biti dostupni javnosti, kada to procedura usvajanja ovakvih dokumenta bude nalagala.

"Važno je naglasiti da su sve primjedbe, ali ne sada, već kada dokumenti budu dostupni javnosti, dobrodošle. Ovdje nema suprotnih strana, svi mi želimo jedno, želimo da imamo pitku vodu i sada i u budućnosti. Ovdje nema mjesta politici niti interesima bilo kakvih pojedinaca ili grupa, odgovornost imamo prema budućim naraštajima. Politike su promjenljive, a naše "dobre" aktivnosti u prostoru, daju rezultate tek nakon nekog vremena", objašnjava. 

Smatra da je pitanje politike važno sa aspekta kontinuiteta i sumnja da se ovo pitanje može riješiti za mandat jedne Vlade, ali je važno da Vlada prepozna potrebu da se problematika počne rješavati i da pripremi dio dokumentacije kako bi naredna Vlada mogla nastaviti. 

"Po meni je pitanje politike i kontinuiteta djelovanja, neovisno od političkih stranaka. Neka pitanja, a to je pitanje Sarajevskog polja, prevazilaze politike", naglašava naša sagovornica. 

Kada je riječ o brojnim komentarima koji su se pojavili vezano za Privremenu odluku, kaže da su možda prvo trebali objasniti proceduru, pa tek onda objaviti. 

"Ali u konačnici, nama je mišljenje javnosti jako važno, ma kada došlo. Mišljenje treba biti zasnovano na činjenicama, ne na emocijama i da vodilja bude naše nastojanje da zaštitimo Izvorište", kazala je. 

Podcrtava da je Nacrt Privremene odluke poslat na mišljenje nadležnim institucijama (Ured za zakonodavstvo, Ministarstvo pravde i uprave, Ministarstvo finansija, Pravobranilaštvo i Ekonomsko-socijalno vijeće), nakon čega se Privremena odluka dostavlja Vladi na usvajanje. Ukoliko bude usvojena od strane Vlade Kantona Sarajevo dostavlja se Skupštini KS na usvajanje. Nakon usvajanja Nacrta odluke na Skupštitni, ista ide u java raspravu minimalno 30 dana, kako bi javnost bila upoznata i dala svoje primjedbe i prijedloge u cilju pripreme što kvalitetnijeg prijedloga Privremene odluke za koji se ponovo pribavljaju mišljenja gore navedenih institucija, a po pribavljenim mišljenjima prijedlog se dostavlja Vladi KS na usvajanje, a Vlada ga nakon toga upućuje Skupštini KS na usvajanje.

"Znači da je pred Privremenom odlukom dosta dug put do usvajanja", poručuje ona.

OTVORENO PITANJE STOJI OD 2012. GODINE​

Do tada, Ministarstvo privrede KS i stručna komisija smatraju da se mora donijeti novi Pravilnik (FBiH) koji će propisati strožije mjere granica vodozaštitnih zona i mjera u njima i da se mora štititi i dio u RS.

"Ovo pitanje u ladici Ministarstva privrede KS stoji od 2012. godine i niko nije želio da se riješi jer je u "mutnom" najbolje loviti. Mi smo pokrenuli ovaj proces, ne bojimo se donijeti ovu odluku u cilju očuvanja i proširenja Sarajevskog izvorišta vode za piće koje je nulti prioritet", poručio je ministar privrede KS Adnan Delić.

Dakle, Elaborat o zaštiti izvorišta je završen prije skoro 10 godina, ali Odluka o zaštiti još uvijek nije donesena zbog činjenice da zaštitne zone izlaze van granica Kantona Sarajevo, odnosno FBiH, te da su za donošenje Odluke, prema važećem FBiH Zakonu o vodama, nadležne Vlade FBiH i Vlada RS (čl. 68 stav (5), a prema Zakonu o vodama RS su nadležna entitetska ministarstva (čl. 75, stav (4) ). 

Na pitanje hoće li doći nekih promjena i biti ostvaren cilj ukoliko entitetski zakoni ne budu usvojeni, predsjednica komisije smatra da se moraju pronaći rješenja (politička) kako bi se Izvorište moglo štititi unutar zona zaštite. 

Također, napominje da je Privremenu odluku potrebno promatrati u cjelosti, u smislu da se analiziraju i Anexi ove odluke. 

"Anexom II Privremene odluke su definirane neophodne aktivnosti koje bi bilo potrebno uraditi kako bi se mogla donijeti Privremena odluka o zaštiti izvorišta, te aktivnosti koje treba sprovesti u što hitnijem vremenskom roku, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta iz člana 68. stav 5. federalnog Zakona o vodama, a nakon usvajanja Privremene odluke".

NAJVEĆE IZVORIŠTE U BOSNI I HERCEGOVINI – VELIKI IZAZOV ZA DRŽAVU​​

Inače, Sarajevsko polje je najveće izvorište u Bosni i Hercegovini sa kojeg se vodom snabdijeva gotovo pola miliona stanovnika. To je najveći i najvažniji resurs za vodosnabdijevanje grada, odnosno Kantona Sarajevo. 

Govoreći o tome šta je Komisiji bio najveći izazov pri izradi Odluke, profesorica Hadžić kaže da je izazov prilično velik, iznoseći podatak da se na izvorištima Sokolovići, Bačevo, Konaci, Stup, te vodozahvata Bosna I i Bosna II crpi preko 80 % ukupno potrebnih količina vode za piće, odnosno oko 2,5 m3/s vode. 

"Usporedbe radi, samo se u periodu od 2016. - 2017. sa izvorišta crpilo između 2600 – 2700 l/s vode, dok je prosjek zadnje dvije godine, od januara 2021. do aprila 2022. oko 2300 l/s vode. Sama ova činjenica, te činjenica da je u trenutnoj situaciji vrlo upitna mogućnost zaštite izvorišta, različiti interesi korisnika prostora, nerazumijevanje stvarne problematike na Izvorištu, klimatska varijabilnost koja se već očituje na vodne resurse ne samo u KS, već i globalno, i niz drugih pitanja i problema, prilično je veliki izazov, ne samo za Komisiju veća za KS, pa i za državu". 

Komisija je kroz svoj osvrt na postavljene zadatke, obrazložila razloge i za donošenje Privremene odluke, te niz prijedloga kako da se ovaj problem dugoročno riješi. Naglašava da se rješavanju problematike i zaštite Izvorišta i dugoročnog rješavanja snabdijevanja vodom sa ovog Izvorišta treba prići strateški. 

"Odluke koje sada donesemo će imati reprekusije tek nakon nekog vremena. Rezultate možemo očekivati tek u budućnosti", poručuje Hadžić.

U Komisiji smatraju da je zaštita izvorišta od krucijalne važnosti za razvoj svih gradskih općina, odnosno KS, te ukoliko bi se nerazumnim odlukama narušio kvalitet ili kvantitet voda, to bi na Grad Sarajevo, odnosno Kanton Sarajevo, ostavilo nesagledive privredne, socijalne, ali i političke posljedice. 

"Zbog toga se prednost prilikom usvajanja strateških dokumenta, koji su osnova održivog razvoja i opstanka Grada, odnosno Kantona, treba dati prije svega zaštiti izvorišta namijenjenih za vodosnabdijevanje", ističe.

Svakako, pri definiranju zaštitnih zona i propisivanju zaštitnih mjera u njima, potrebno je voditi  računa i o razvoju regije u cjelini, te tražiti kompromis u prostoru sa optimalnim mjerama zaštite, tako da izvorište bude zaštićeno i da se regija može razvijati - ali ne na štetu izvorišta.

Za kraj, naglašava da je svakako veoma važno pitanje koje se treba riješiti - adekvatna nadoknada za nemogućnost korištenja zemljišta u vodozaštitnim zonama na području općine Ilidža, kao i planiranje sredstava za otkup zemljišta u zaštitnim zonama.    

Sa aspekta zaštite izvorišta Sarajevsko polje, važno je napomenuti da se mjere  zaštite trebaju provoditi u zaštitnim zonama, odnosno na cijelom slivnom području Sarajevskog polja, jer do zagađenja podzemnih i površinskih voda u izvorišnoj zoni može doći i uslijed zagađenja iz šireg zaleđa. Plato Igmana i Bjelašnice, obronci Treskavice (Trnovsko područje do Rogoja), su prostori aeracionih zona nastajanja i prikupljanja voda koje nakon toga dospijevaju u podzemlje Sarajevskog polja, bilo površinskim tokovima, infiltracijom ili pak podzemnim tokovima i procjeđivanjem. 

Seida Bijedić