BiH milion kg kafe manje platila 26 miliona KM više

BiH je u prvoj polovini 2022. godine uvezla 9,5 miliona kg kafe, što je za milion kilograma manje nego u istom periodu prošle godine. Međutim, zanimljivo je da je navedena količina uvezenog napitka plaćena čak 26 miliona KM više nego za prvih šest mjeseci 2021. godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

"Od 1. januara do 30. juna 2022. godine u BiH je uvezeno 9.517.635,88 kg kafe, čija je vrijednost bila 65.872.646 KM. Od početka januara do kraja juna 2021. godine BiH je uvezla 10.761.850,29 kg kafe, a statistička vrijednost uvoza iznosila je 39.450.573 KM", navodi se, između ostalog, u odgovoru "Nezavisnim novinama" iz UIO BiH.

Više od polovine uvezenih količina crnog napitka, kao i prethodnih godina, stiglo je iz Južne Amerike, tačnije Brazila, i to 5,3 miliona kilograma.

"Iz Indije je uvezeno 2,4 miliona kg, slijede Italija, Vijetnam, Singapur te Uganda. Listu najvećih zemalja iz kojih uvozimo kafu zatvaraju Hrvatska i Srbija", saopšteno je iz UIO BiH.

Podaci nisu iznenađenje za struku... Aleksandar Ljuboja, ekonomista iz Banjaluke, kaže da gotovo da ne postoji roba na svjetskom tržištu čija vrijednost nije povećana usljed neizvjesne ekonomske situacije, ali i toga da se tržište u ovom trenutku teško može kontrolisati.

"Jednim dijelom to može biti izazvano i monopolizmom", ističe Ljuboja za "Nezavisne novine".

Kada je u pitanju kafa, on smatra da se razlozi ovakvog uvoznog bilansa u BiH mogu tražiti i u činjenici da su u prethodnih nekoliko godina glavni svjetski proizvođači, od kojih BiH nabavlja kafu, imali ogromnih problema prilikom proizvodnje.

"Glavni proizvođači iz Latinske Amerike su bili pogođeni poplavama, a kasnije i bolešću. Bio je jako slab rod kafe, ali i sličnih proizvoda, pa su pojedini proizvođači propali i nisu više bili u mogućnosti da proizvode kafu. To se automatski odrazilo na porast njene cijene, koji mi nismo ni primijetili", pojašnjava Ljuboja.

Na sve navedeno, ali u manjoj mjeri, tvrdi on, uticala je i aktuelna geostrateška situacija.

"Međutim, veći razlozi su u jednostavno većoj želji za spekulativnim pristupom i želji da se što prije nadoknade gubici koje su proizvođači i distributeri imali u proteklih 4-5 godina. Jednostavno imamo situaciju kao kod pojedinih branši koje su nakon gubitaka u koroni naglo povećale cijene robe i usluga kako bi nadoknadili propušteno, a najbolji primjer za to je turizam", kategoričan je Ljuboja.

Da je tržište poremećeno slaže se i ekonomista Željko Šain. I on, poput Ljuboje, smatra da postoje spekulacije na svim tržišnim poljima.

"Ne želim da govorim samo o primjeru kafe, ali ima mnogo spekulativnih radnji. Kako bismo mi to narodski rekli - lovi se u mutnom. Nismo morali toliko platiti uvoz kafe, to je očito. Razlog tome je svakako nesređeno tržište, ali svakako ovo nije jedino tržište da bi se toliko platilo", zaključio je Šain za "Nezavisne novine".