Ko ima prednost i postoji li diskriminacija prilikom upisa djece u vrtiće u KS?

U toku je konkurs za upis djece u vrtiće u Kantonu Sarajevu. Ove godine upis se obavlja elektronski. Šta su uslovi za upis, ko ima prednost pri upisu, o subvencijama kao i o mogućoj diskriminaciji tokom ovog procesa govorile su ministrica obrazovanja KS Naida Hota Muminović i roditelj Lea Letić.

Jedna od novosti je, kako je navela ministrica Hota-Muminović, da se upis u vrtiće obavlja cijele godine sve dok se ne popune mjesta u ovim ustanovama.

“I uvođenje novih vrtića u sistem traje također cijelu godinu. Mi smo sve ovo vrijeme ulagali napore da proširimo kapacitete JU ‘Djeca Sarajeva’ tako da su u prethodnoj godini otvorene četiri organizacione jedinice u sklopu te ustanove i sedam privatnih vrtića koji su nekad bili ili u formi nekog produženog boravka ili privredne djelatnosti čuvanja cjelodnevne brige o djetetu. Mi smo ih uveli u sistem i nastavljamo ohrabrivati privatne poduzetnike, ali i ulagati u JU ‘Djeca Sarajeva’ da proširimo kapacitete i da taj upis traje cijelu godinu”, pojasnila je Hota-Muminović.

U Kantonu Sarajevo na raspolaganju roditeljima za upis djece u vrtiće je oko 40 privatnih predškolskih ustanova.

“Različitih odgojnih grupa i tu govorimo o privatnom sektoru. Nemamo evidenciju nad privrednim društvima jer to se ne vodi u Ministarstvu odgoja i obrazovanja. Mi radimo nadležnost predškolskog odgoja i obrazovanja isključivo nad predškolskim ustanovama”, dodala je.

Pitali smo koji su to uslovi za upis djeteta u vrtiće?

“Ti kriteriji su sastav javnog konkursa. Svaki roditelj može izračunati svoje ulazne bodove, zna tačno koliko ima. Pa tako općina prebivališta ako se na njoj nalazi vrtić, ima određeni broj bodova, dijete sa poteškoćama također ima određeni broj bodova, zatim, da li su roditelji razvedeni itd. Ti bodovi se svi pojavljuju u konačnom scoreu na rang listi. Treba reći da su takvi kriteriji u suštini bili i ranije. Jedna radna grupa koja je formirana krajem novembra prošle godine okupila se i utvrdila te kriterije i za elektronski upis u vrtiće”, naglasila je Hota-Muminović.

Lea Letić je majka šestogodišnjih blizanaca. Za N1 je podijelila svoja iskustva u vezi s upisom djece u vrtiće.

“Trenutni problem jeste da je počeo upis, a aplikacija nije bila završena. Mene samo interesuje da li je bilo ko iz ministarstva obišao te ustanove i utvrdio njihov kapacitet. Subvencija također odavno postoji pa tako dijete bez oba roditelja ima besplatan upis u vrtić. Ja sam samohrani roditelj i moj je izbor bio da se razvedem i mislim da to ne bi trebalo utjecati na bodovanje djeteta već da bi ono trebalo uživati jednaka prava kao i ostali bez obzira na status roditelja. Mišljenja sam i moj je prijedlog da plate roditelja trebaju utjecati na cijenu upisa u vrtiće. Naprimjer, moja plata samohranog roditelja nije ista kao ona u kompletnim porodicama, tačnije, u kojoj su oba roditelja prisutna. Također, ne treba imati povlašten odnos prema određenoj djeci, a da druga budu na margini, što je u našim vrtićima vidljivo. Smatram i da se djeca bez oba roditelja trebaju u krajnjoj granici do treće godine upisivati u vrtiće, a ne nekoliko mjeseci pred polazak u školu kako bi se dijete naučilo samostalnosti i životu. Dakle, predškolske ustanove trebaju služiti za to i olakšati roditelju koji je danas pod enormnim stresom i poslom”, predložila je Letić.

Hota-Muminović je navela da je već sada u sistemu pravo upisa steklo 7.500 djece.

“Od toga 4.000 djece je već steklo pravo na sufinansiranje. Vlada KS je donijela program o sufinansiranju i tu nije riječ o socijalnoj mjeri. Dakle, subvencije se nalaze u ministarstvu za socijalnu politiku, a ova mjera koju je vlada donijela je standard koji prati dijete bez obzira na status roditelja. Mi ovom mjerom želimo uključiti što veći broj djece u predškolske ustanove”, istakla je.

Pitali smo da li postoji diskriminacija prilikom upisa u vrtić s obzirom na to da od ukupno 55 bodova, roditelji koji žive u funkcionalnoj porodici, nisu razvedeni i imaju zdravo dijete, mogu dobiti samo 10 bodova?

“Jedino je novi kriterij dijete sa poteškoćama u razvoju, a svi ostali kriteriji su i ranije postojali. Sada se postavlja pitanje i kako su se ranije u vrtiće upisivala ta djeca? Dakle, na isti način kako je to ranije bilo, a to je ako bude slobodnih mjesta ta djeca će se upisati ili ukoliko bude jednak broj bodova ima mjesta za žalbu. Također, sam sistem će se slegnuti i sve će doći na svoje. Naravno, ostat će uvijek jedna lista djece koji će biti na čekanju i to je oduvijek postojalo. To nije samo izazov u Kantonu Sarajevo već i u regiji. Potrebe za obrazovanjem su velike, a kapaciteti mali zbog toga sam rekla na početku da radimo na njihovom proširenju kako bi se smanjile te liste čekanja. Mi ovdje ne možemo reći: ‘Zato što mogu platiti, mogu birati šta hoći’. To je već diskriminacija, a naš Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju upravo na početku proklamuje približno jednake mogućnosti pristupa svakom djetetu. Kategorije su uvijek bile iste, ali je razlika u tome što su sada sva ta pitanja isplivala na površinu, a ranije su se rješavala ličnim kontaktima i vezama. A poenta je da popravljamo obrazovni sistem”, zaključila je Hota-Muminović.