Brčaci najveći proizvođači bamije na Balkanu: Ne stižu nanizati koliko se traži

Bamija ili okra je tradicionalna povrtarska kultura čija se proizvodnja zadržala u BiH te Sjevernoj Makedoniji. Što se tiče naše zemlje, njen uzgoj je najviše zastupljen u selima oko Brčkog i ovaj kraj slovi za najvećeg proizvođača bamije na Balkanu s oko 10 ha ukupne površine.

Upravo to je jedan od razloga zašto je Savo Lukić, koordinator Voćnog kluba, lani odlučio da pokrene privredno-turističku manifestaciju "Bamija fest", koja se po drugi put održala 4. avgusta.

Radi se o jedinstvenoj manifestaciji, odnosno jedinoj ovog tipa koja okuplja brojne proizvođače i zaljubljenike u ovo povrće, a cilj je ukazati na značaj ove kulture. Okupilo se oko trideset proizvođača koji su ujedno vršili i prodaju suhe i svježe bamije, a predstavili su se i pojedini restorani sa svojim specijalitetima od bamije te su posjetioci mogli direktno probati kuvana jela.

Učešće su uzela razna druga udruženja koja se bave preradom voća, povrća, mesa, izradom sapuna, proizvodnjom čaja i dr.

Bamija ima izrazite ljekovite osobine, jedinstvenog je ukusa, a zbog svojih osobina ima široku primjenu u medicini, kulinarstvu i kozmetici. Obiluje vitaminima C, A, B6 te željezom i kalcijumom. Džemal Đonlić iz sela Palanka zajedno sa bratom proizvodi bamiju na devet dunuma i najveći su proizvođači u Brčkom i na Balkanu, a izložili su sitnu bamiju koja može da stoji 10 godina.

Kažu da je to težak posao iako bamija nije zahtjevna kao kultura, ali svi poslovi oko nje rade se ručno.

Berba počinje oko 15. juna i traje do kraja septembra, zavisno od vremena.

Njegov brat Kemal navodi da je obolio od kancera i često berbu obavlja klečeći, ali se ne predaje.

"Imam pet dunuma, a brat četiri. Bamija ne obolijeva, tako da nema primjene pesticida osim malo u početku napada lisnih vaši. Problema sa prodajom nemamo, dolaze nam nakupci, njih dva-tri, svaki dan. Naš problem je što ne možemo nanizati i proizvesti koliko se traži", priča on.

Sajamska cijena niza bila je šest KM. Kemal kaže da iako nije zahtjevna što se tiče vlage, biljka trpi posljedice promjene klime i ljeta sa dužim sušnim periodom, te da će ako se ovako vrijeme nastavi morati uvesti navodnjavanje "kap po kap", što će ih baciti u dodatni trošak.

Vlada Brčko distrikta podstiče proizvodnju bamije i ona je prošle godine bila 300 KM po dunumu, a ove godine 200 KM po dunumu.