Bosna i Hercegovina na političko-ekonomskom raskršću - istočna ili južna interkonekcija?

23.08.2022. 07:40 / Izvor: BHRT
interkonekcija

Dok Europa ubrzano traži alternativu ruskom plinu, Bosna i Hercegovina se, u tom smislu, nalazi na političkom raskršću iz kojeg se ne vidi izlaz.

Dok Europa ubrzano traži alternativu ruskom plinu, Bosna i Hercegovina se, u tom smislu, nalazi na političkom raskršću iz kojeg se ne vidi izlaz. Je li budućnost u istočnoj ili južnoj interkonekciji i koja od njih može donijeti stabilniju isporuku plina? Može li tržište podnijeti cijenu oba projekta, što je jedan od zahtjeva?

Godinama traje nadmudrivanje u Savjetu ministara BiH oko nacrta međudržavnih sporazuma s jedne strane sa Srbijom i konekcijom na gasovod Turski tok i s druge sa Hrvatskom i priključkom na jonsko jadranski gasovod i LNG terminal Krk. Prvi projekat oslanja se na ruski gas, a drugi na različite izvore. Zvanična Banjaluka priroitetnim smatra gasifikaciju do zapadnog dijela entiteta.

"Ja sam rekao i javno ću to sada reći, dok smo mi u vlasti a vjerujem da ćemo ostati i poslije, neće proći nijedan projekat dok se ne odobri pitanje prolaska gasovoda za Banjaluku", izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

S obzirom na to da je za opstrukciju optužio ministre Bošnjake, ubrzo je stigao odgovor. Bisera Turković, ministrica inostranih poslova Bosne i Hercegovine,  upire prstom u predsjedavajućeg Savjeta ministra Zorana Tegeltiju tvrdeći da blokira južnu interkonekciju koja bi omogućila prestanak ovisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa.

"Postoji suštinska razlika između ova dva projekta – jedan, južna interkonekcija kojom bi Bosna i Hercegovina mogla dobijati plin iz drugih izvora, a ne samo iz Rusije, ima sve saglasnosti i pozitivna mišljenja te jasnu osnovu i interes za BiH. Dok, drugi, novi plinovod prema Srbiji, još nema niti jedne saglasnosti, niti su ispoštovane procedure predlaganja, niti za njega ima dokazana potreba", kazala je ministrica Turković.

Istočna interkonekcija bazirana je na Sporazumu Republike Srpske i Srbije i podrazumijeva gradnju termoenergetskih objekata i postrojenja za utečnjavanje prirodnog gasa. 

U vrijeme potpisivanja Sporazuma procijenjena vrijednost 325 km gasovoda iznosila je 125 miliona eura. Južna interkonekcija prolazila bi Hercegovinom do Sarajeva i dalje, a dio je plana Evropske mreže operatora gasnog sistema.

Namjere Evropske unije da ne bude zavisna od ruskog gasa i mogućnost izbora otklanjaju dileme stručnjaku za energetiku Almiru Bečareviću.

"Potrebnije nam je dva ulaza iz dva pravca, a ne dva ulaza iz istog pravca jer sigurnost snaabdijevanja se postiže samo iz različitih pravaca diverzifikacijom izbora snabdijevanja i upravo onim što se sada radi, a opet kažem, ako ostane ruski gas u Evropi i preko južne interkonekcije se može nabavljati ruski gas", pojašnjava Bečarević.

Nosilac projekta nova istočna interkonekcija, preduzeće Gas Res odgovara da ne vidi ekonomsku opravdanost južne interkonekcije zbog troškova transporta i cijene gasa. Dalje problematičnim smatra i što nije ni započeta gradnja jonsko jadranskog gasovoda. Stabilnost snabdijevanja vide upravo u Turskom toku.

Bečarević tvrdi da nije isključena opcija realizacije oba projekta, međutim upitnim smatra opravdanost ulaganja minimum 400 miliona eura za tržište koje ni potpuno razvijeno ne može dostići potrošnju okolnih zemalja.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti