Od šljive će profitirati samo destilerije

Od dobrog roda šljive profitiraće samo destilerije, koje će ove godine flaše napuniti kvalitetnom rakijom, dok voćari ističu da su troškovi proizvodnje znatno porasli, a otkupna cijena ostala ista, zbog čega je i zarada tanka.

Rani mrazevi i suša umanjili su prinose za oko 20 odsto, ali voćari ističu da su ipak zadovoljni rodom i kvalitetom šljive.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS Darko Milošević iz Ugljevika rekao je za “Glas” da je dio roda usmjeren na izvoz u EU, a ostatak za rakiju.

"Otkupne cijene kreću se od 0,70 do 0,90 KM po kilogramu, u zavisnosti od otkupljivača, sorte i kvaliteta", kaže on, dodajući da je kriza uticala na manju potražnju šljiva za proizvodnju džemova.

Voćar Slaviša Jović iz sela Tutnjevac nadomak Ugljevika kaže da se uprkos dobrom i kvalitetnom rodu voćari ne mogu nadati visokoj zaradi.

Kaže da su cijene prihrane, đubriva, preparata za prskanje skočile više nego duplo u odnosu na lani, a otkupna cijena šljive ostala je ista.

"Ovdje ima registrovanih nekoliko destilerija i otkupljuju u velikoj mjeri šljivu za rakiju, pa se rod uspije prodati. Ali, kada se na kraju sabere sve što je uloženo, nije isplativo kao ranijih godina", rekao je Jović.

Na površini od 5,5 dunuma za svoju proizvodnju šljive uzgaja i voćar Mladen Ćosić iz Kozarske Dubice.

"Ovogodišnji prinos je umanjen, ali s obzirom na vrijeme i to kakve su bile protekle godine, zadovoljan sam, pogotovo kvalitetom koji je odličan",kazao je Ćosić.

Da kvalitet nije pod znakom pitanja potvrđuju i proizvođači rakije, koji su ove godine otkupili znatno više domaćih šljiva nego prethodnih godina. Suvlasnik i direktor destilerije "Epoha" iz Lopara Bojan Džuveleković kaže za “Glas Srpske” da su zadovoljni domaćim rodom. 

"Od naših voćara otkupljujemo sav kvalitetan rod, jer rakiju pravimo od isključivo voća koje zadovoljava sve naše standarde", kazao je Džuveleković. On ističe da majevička šljiva, koja se proizvodi u tom kraju, ima veoma visok kvalitet, a ovogodišnji prinos je bio dobar.

"Otkupili smo mnogo više šljive nego prethodne godine, jer kako rastemo kao destilerija, tako su nam i kapaciteti veći", rekao je Džuveleković.

Rakiju, osim na domaće tržište, kako kaže, plasiraju još u Srbiju, Austriju i Švajcarsku, a u pregovorima su i za neka dalja tržišta.

Da od domaćih šljiva nastaje najkvalitetnija rakija, potvrđuju i u ugljevičkoj destileriji “Kristal”, a o tome, kažu, najbolje svjedoče i nagrade koje osvajaju na raznim manifestacija.

"Naše šljive su odlične za rakiju", rekli su u ovoj destileriji, dodajući da svoje proizvode još ne izvoze, jer rakija treba da odleži prije nego što se nađe na policama.

Berači

Darko Milošević kaže da se dnevnice berača kreću do 70 KM, te da je radno vrijeme obično od sedam do 17 časova.

"Kod većine proizvođača evidentan je manjak radne snage. Sa radnicima treba imati malo strpljenja dok ne nauče kako se bere. Pojedini imaju manje radnika i uberu manje šljiva za izvoz, jer na otkupnim stanicama za izvoz traže samo kvalitet", rekao je Milošević.