Uzgoj smokve se itekako isplati, no potrebno je povećati nasade i proizvode na bazi smokve
Na Federalnom agromediteranskom zavodu (FAZ) u Mostaru je u utorak održana deseta promotivno-ocjenjivačka izložba i znanstveno-stručna radionica na temu "Smokva".
Na Federalnom agromediteranskom zavodu (FAZ) u Mostaru je u utorak održana deseta promotivno-ocjenjivačka izložba i znanstveno-stručna radionica na temu "Smokva".
"Ovo je deseta ocjenjivačka izložba u fokusu koje je smokva. FAZ ima nekoliko sličnih radionica, a to su mediteranske kulture: smokva, maslina, šipak i vinova loza. Kroz ovu edukativnu radionicu, zajedno s našim proizvođačima, želimo vidjeti gdje se trenutno nalazimo, koji su aktualni problemi i na koji način možemo popraviti ono što nije dobro", rekao je Mario Leko, pomoćnik ravnatelja za biljnu proizvodnju FAZ-a.
Dodao je kako iz iskustva s proizvođačima, znaju da su njihove radionice dobro prihvaćene i da se od FAZ-a očekuje ova vrstu aktivnosti.
"Prema našim evidencijama raspolažemo s 50,7 hektara u intenzivnom uzgoju, a nismo računali veliki broj stabala koji su u okućnicama. U posljednjih deset godina to je povećanje od gotovo 100 posto, ali su i dalje naše površine skromne i to nije dovoljno. Pokušat ćemo raditi na tome da se kapaciteti za uzgoj smokava povećaju", izjavio je Leko.
Leko je kao jedan od glavnih problema istaknuo nepostojanje udruge proizvođača.
"Jedan od glavnih ciljeva naših radionica je da potaknemo proizvođače na udruživanje i na taj način napravimo strategiju stavljanja proizvoda od smokve na tržište, u svježem i prerađenom obliku", istaknuo je on.
Ravnatelj FAZ-a Marko Ivanković se ukratko osvrnuo na pitanja i izazove s kojima se susreću u današnjem smokvarstvu.
"Mi ove izložbe radimo kako bismo povećali broj hektara i broj proizvoda na bazi smokve. Nismo zadovoljni pomakom na terenu jer se novih stabala slabo sadi. Zemlje poput Turske imaju oko 120 proizvoda na bazi prerađene smokve, a mi kad smo počeli nabrajati, nismo došli do osam. Treba raditi na tome da se posade novi nasadi smokve, a mi smo tu da pomognemo ljudima stručnim savjetima i laboratorijskim analizama", kazao je Ivanković.
O nekim pogrešno uvriježenim mišljenjima o smokvi govorila je Aida Kohnić, inženjer voćarstva i vinogradarstva.
"Pošto ja dolazim iz svijeta poljoljekarni, mogu reći da se uzgoj smokve itekako isplati. Moja tema na današnjoj radionici će biti iskustva iz uzgoja. Problem je što kod nas o smokvi vlada jedno pogrešno mišljenje, a to je da smokvi ne treba navodnjavanje, da se može posaditi na bilo koju zemlju, da smokvu ne trebamo štititi i tako dalje. Smokvi, kao i ostalim biljkama, treba jednaka pažnja, pogotovo kad je voćka mlada", naglasila je Kohnić.
"Istakla bih najslabiju kariku modernog smokvarstva, a to je prerada. U Čapljini imamo tvornicu 'Lasta', koja proizvodi čuvenu štrudlu od smokava. Hoćemo li se zapitati je li u toj štrudli uvozna marmelada ili domaća? Logično je da bi to trebala biti marmelada od domaće smokve, za koju znamo odakle dolazi i kako je proizvedena", smatra ona.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
