organski uzgoj

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Neiskorišteni potencijal BiH: Znamo li razliku između domaćeg i organskog?

Ekološka poljoprivreda brzo je rastuća grana u Europskoj uniji što je prava prilika za BiH.

01.10.2022. 12:35 / Izvor: bljesak.info

"Kada kupite kavodu u tržnom centru, one su sve istog oblika. Kod nas je to hrapavo kao reljef, brdo. Ali su ukusnije, deset puta", kazao je za Bljesak.info Dženan Elezović, vlasnik Stolačke magaze.

Naime, u mjestu Poplati kraj Stoca krije se prava poljoprivredna oaza za koju su zaslužne ruke Elezovića i njegove obitelji.

Ne krije da nije lako biti poljoprivrednik u BiH, ali navodi da "ako se nađete u tome i ako vas to ispunjava kada radite ne predstavlja problem."

Svoje proizvode prodaje kako lokalnom stanovništvu, tako i građanima BiH u dijaspori.

"Od početka kada smo se odlučili ovo raditi vodimo se tim da proizvodimo domaće. Prinosi su manji te su naše cijene malo skuplje nego industrijsko koje je moguće pronaći u marketu ili tržnom centru. Ali, ljudi koji znaju što je domaće. Biraju takve proizvode i znaju ih cijeniti", naglasio je Elezović.

Kako navodi, svoje proizvode ne tretira nikakvim pesticidima ili umjetnim gnojivima, a mogućnost da neće ubrati plodove zasađenog je stalno prisutna.

"To su rizici proizvodnje na otvorenom. Ne možeš nikako znati. Za sat vremena može krupa odnijeti sve.", kazao je Elezović.

Cijenom proizvoda je zadovoljan, a i kupci su puni razumijevanja jer je primjerice za teglu pekmeza od smokava potrebno sedam-osam kilograma smokava.

Da građani BiH itekako cijene domaće, a teže organskom svjedoči i priča o poljoprivrednoj proizvodnji obitelji Puljić-Rajič.

Naime, na drugoj strani Stoca, gotovo na granici Federacije BiH i Republike Srpske smjestilo se obiteljsko imanje dviju obitelji koje zajedničkim radom opskrbljuju Hercegovce svježim domaćim namirnicama.

"Mjesto 30 kilometara udaljeno od naših kuća, odnosno Mostara. Svakodnevno putujemo ovamo. Mjesto je na otvorenom i ponekad cijelu godinu radimo, a onda dođe krupa i sve to uništi. Ali, uvijek se nađe nešto pozitivno", kazala je za Bljesak.info kći jednog od osnivača Domaćih proizvoda Puljić-Rajič Anita Puljić.

Kako ističe, njeni roditelji poljoprivredom se bave cijeli život, a svi oni su "završili škole i fakultete na osnovu poljoprivrede".

Na pitanje zašto su se odlučili za proizvodnju bez pesticida i umjetnih gnojiva Puljić odgovara:

"Naša obitelj ima puno članova i svi smo navikli da se hranimo zdravo. To smo nastojali prenijeti i na naše kupce. Imamo dosta mama koje naručuju proizvode za svoje bebe i uvijek se iznova iznenade kvalitetom naših proizvoda."

Navodi, kako je sve što proizvedu potpuno prirodno, a od svojeg sjemena proizvode sadnice iz kojih narastu plodovi koje koriste za, ponovno, prirodnu preradu bez dodataka.

"Potrošači cijene trud, a u doba korone se posebno vidjelo okretanje prema zdravoj hrani", navela je Puljić te prepričala kako im se javljao veliki broj osoba tijekom pandemije jer su htjeli naučiti kako zasaditi svoje povrće i voće.

Na pitanje zašto svoje proizvode nisu certificirali kao organske Elezović, a ni Puljić nisu dali konkretan odgovor.

Poljoprivrednika poput njih u BiH je puno.

Kako su za Bljesak.info kazali iz Organske kontrole OK u BiH, OK certifikat u BiH posjeduje 830 proizvođača.

Brojka je to koja podrazumijeva individualne farmere, članove certificiranih projekata, registrirana pravna lica, prerađivače, uvoznike te izvoznike.

"Organska proizvodnja je jasno definirana zakonskim odredbama i standardima, a organski proizvod smije biti označen kao takav samo ako je certifikat izdalo akreditirano certifikacijskog tijelo.", pojasnili su za Bljesak.info.

Poljoprivrednici koji certificiraju svoj proizvod otvaraju si vrata tržišta Švicarske i Europske unije, a njihovi proizvodi dobivaju naziv organsko.

"OK standardima utvrđena su pravila za organsku proizvodnju i certifikaciju ekvivalentna zahtjevima EU regulative i kao takvi su priznati od strane EC (Europske Komisije) i od strane švicarskog ureda za poljoprivredu FOAG (Federal Office for Agriculture Switzerland).",  naveli su iz Organske kontrole OK u BiH.

Kako ističu, broj prijava je stalan, no građani BiH još uvijek imaju problem razaznati razliku između organskog i domaćeg. BiH u tom segmentu još uvijek kaska za Europskom unijom u kojoj je organsko povrće i voće najčešći izbor potrošača.

Svi oni koji žele dobiti oznaku ORGANIC moraju proći inspekciju prilikom koje OK inspektor provjerava usuglašenost proizvodnje s OK standardima.

Kolika je važnost OK certifikata zna 830 proizvođača u BiH koji svoje proizvode plasiraju kako na domaće tako i na tržište Europske unije. 

Da hrana bez certifikata nije organska tvrdi i magistrica prehrambenog inženjerstva i nutricionistkinja Marijana Zubac.

"Načelno je organska hrana ona koja je proizvedena bez umjetnih dodataka – pesticida i kemijskih gnojiva, ne sadrži genetski modificirane organizme i nije tretirana zračenjem, rastvaračima ili kemijskim prehrambenim aditivima. Organska hrana je certificirana i potrebno je zadovoljiti kriterije koje zakonska regulativa zahtjeva. Dakle, u domaćoj izvedbi može biti proizveden kvalitetan proizvod, ali se bez certifikata ne može komunicirati kao takav.", pojasnila je Zubac.

Kako ističe, prema studijama organska hrana ima puno više očuvanih oligominerala – magnezija, željeza, kalcija…

"To je čistija i punija hrana. Organsko meso mora biti od životinja koja ne smiju se koristiti hormoni koji umjetno potiču rast, kao ni bilo kakvi lijekovi niti sredstva. Tako da ta hrana je kvalitetnija, pa time i zdravija. Ali ne treba stigmatizirati hranu i ne jesti voće i povrće iz straha od pesticida. Bolje je pojesti dobro opranu blitvu za koji nismo sigurni je li tretirana nego lisnato tijesto. Dakle, razum u svemu!", naglasila je.

Zubac navodi, kako više cijene organskih proizvoda imaju itekako opravdan razlog:

"S obzirom na kontrolirane uvjete, procedure koje treba proći, ograničene količine…, logično je da je nešto skuplje. Reći ću Vam nešto logično i laički – od trenutka kada smo pristali jesti rafinirano u odnosu na cjelovito i organsko (jer je jeftinije) izgubili smo ono što je neprocjenjivo – zdravlje. Ostatak novca sada ulažemo u oporavak".

Koliki je značaj organske hrane građani Europske unije davno su otkrili.

Naime, od 1. januara ove godine primjenjuje se novo organsko zakonodavstvo koje za cilj ima pojednostaviti pravila, ali i spriječiti prijevare na tržištu.

Proizvođači trećih zemalja, među kojima je BiH, podvrgnuti su istim pravilima kao njihove kolege iz europskih zemalja što im daje jednaku startnu poziciju na tržišnom natjecanju za poljoprivrednike.

Organska pravila u Europskoj uniji sada pokrivaju širi popis proizvoda (npr. soli, pčelinjeg voska vune…) te imaju dodatna pravila proizvodnje.

Također, certifikacija je olakšana za male poljoprivrednike zahvaljujući novom sustavu grupne certifikacije.

Olakšica je to koja je itekako dobro došla poljoprivrednicima u BiH koji posjeduju OK certifikat.

Naime, ekološka poljoprivreda brzo je rastuća grana u Europskoj uniji što je prava prilika za BiH. 

Naime, Europska unija ima praksu primjene posebnih mjera kojima izbjegava zagađenje organske hrane na farmama te nastoji osigurati kontinuiranu pomoć manjim poljoprivrednicima da pređu na organski uzgoj.

Uzgoj je to koji zahtijeva usklađenu kontrolu kroz cjelokupni lanac opskrbe, a Europska unija radi sve kako bi spriječila prevare hranom.

Osim što se vrše redovne kontrole organskih farmi na snazi su i stalne mjere opreza kojima se nastoji povećati odgovornost sudionika kroz cijeli lanac opskrbe organskom hranom.

Kršenjem nekih od EU pravila o organskom uzgoju ili čak sumnjom na njih proizvod gubi naziv ORGANIC te se kao takav ne može plasirati sve dok se ne dokaže suprotno.

Stroga su to pravila koja uvjetuju kontroliranu organsku proizvodnju te garantiraju potrošaču da se iza napisanog zaista krije potpuno organski proizvod.

Zahvaljujući plodnom tlu, čistoj vodi i odličnoj klimi BiH ima mogućnost, uz pomoć Europske unije, postati prava oaza ekološke proizvodnje.

Time bi domaći poljoprivrednici dobili uređeno tržište na kojemu bi se natjecali s jednako kvalitetnim ekološki uzgojenim i pripremljenim proizvodima.

Potražnja za organskom hranom u BiH svakodnevno raste, a brojni poljoprivrednici, po uzoru na svoje europske kolege, biraju upravo ovaj način uzgoja.

Put je to za koji se svjesno odlučuje sve više poljoprivrednika te povratak korijenima koji garantiraju zdravlje.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti