zakon

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Predložene izmjene zakona kojima se "onemogućava blokada FBiH nakon izbora"

Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u BiH uputilo je prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH kojim se onemogućava blokada FBiH nakon direktnih općih izbora.

02.10.2022. 10:43 / Izvor: Avaz.ba

Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u BiH uputilo je prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH kojim se onemogućava blokada FBiH nakon direktnih općih izbora.

Prijedlozi koje nude su, ističu, ad-hoc naravi jer ne zadiru u suštinsku izmjenu Ustava BiH, Ustava entiteta i Izbornog zakona koji su nužni da bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava. 

Princip demokratske vladavine

Odsustvo snažne volje i želje vodećih država članica u PIC da podrže evropske principe i snažno podrže demontiranje postojećeg diskriminatorskog ustavno-pravnog uređenja Bosne i Hercegovine, što bi bilo prirodno i su skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, mišljenjem Venecijanske komisije, Rezolucije VE itd. temeljni su razlog postojećeg stanja u BiH.

Usljed blokada u FBIH prije svega zbog neizbora rukovodstva FBIH, pa tako ni imenovanje Vlade FBIH, ne popunjavanja sudija u Ustavnom sudu FBIH princip demokratske vladavine putem općih izbora je suspendovan a izborni proces kao demokratski princip volje građana je obesmišljen. Posebno je problematična blokada izbora sudija Ustavnog suda FBIH gdje je izvršna vlast FBIH svojim nečinjenjem uzurpirala treći stup demokratskog poretka – nezavisnu sudsku vlast i na taj način izvršila udar na ovaj stub vlasti. Ovo su nedopustive i uzurpacije i zahtijevaju hitnu reakciju. Kako nema mogućnosti da se politički subjekti u FBiH usaglase po ovom pitanju obratili smo se uredu OHR-a jer je nažalost to jedina instanca koja u skladu sa Aneksom 10 DMS može onemogućiti deblokade u FBiH. Svjesni da naši prijedlozi ne rješavaju suštinska pitanja u BiH, što je naš temeljni cilj proklamovan kroz Deklaraciju o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO, a istovremeno ne želeći biti samo pasivni posmatrači u kontekstu ad hoc rješenja koja će se ipak morati desiti da bi profunkcionisala FBIH, odlučili smo ući u rizičan posao (sa stanovišta naših strateških interesa jer odgovornim za ovakvo stanje smatramo pojedine domaće lidere i međunarodnu zajednicu u svojoj ukupnosti) i ponuditi određena rješenja.

Iako smo očekivali poziv od g. Šmita kako bi mu prezentirali naše prijedloge a koji nam nije upućen, svjesni da će OHR morati na neki način reagirati po pitanju onemogućavanje blokade FBiH odmah po okončanju direktnih izbora 2.10.2022. godine, obavezni smo prema potpisnicima Deklaracije kao i preko 400.000 građana koji su preko organizacija potpisnica Deklaracije podržali Deklaraciju, naš prijedlog prezentirani ukupnoj bosansko-hercegovačkoj javnosti.

Načelna pitanja

Izborne procese za izbor Doma delegata u Parlament da provodi CIK BIH a ne kao do sada stručne službe kantonalnih skupština, a potom stručne službe Doma naroda Parlamenta FBIH i Narodne skupštine RS. Izborna tijela bi ostala ista – kantonalne skupštine, klubovi u Domu naroda FBIH, NSRS;

Da se propiše nadležnost CIK BIH da može izvršiti provjeru po službenoj dužnosti za svakog kandidata koji bude izabran u bilo koji parlament/skupštinu na općim direktnim izborima o njegovom etničkom izjašnjavanju na način da se vjerodostojnim smatra etničko izjašnjavanje kandidata na posljednjem popisu stanovništva (popisu iz 2013 godine). Ukoliko se utvrdi da je etničko izjašnjavanje na posljednjim izborima za dotičnog izabranog zastupnika drugačije od onoga iz posljednjeg popisa stanovništva, validnim bi se smatralo izjašnjavanje na popisu stanovništva;

Broj delegata koji daje svaki od kantona te njihov raspored po etničkom principu bazirao bi se na posljednjem Uputstvu CIK BIH iz 2018. godine.

Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH

Ostaje na snazi odredba Ustava FBIH kojom je propisano da se iz svakog kantona bira najmanje po jedan predstavnik iz svakog od naroda/ostalih (kako je definisano Uputstvom CIKBIH iz 2018. godine) ako je isti izabran u kantonalnu skupštinu sa dopunom da bi CIK BIH po automatizmu mandat u Dom naroda dodijelio onim izabranim zastupnicima iz svake etničke grupe/ostalih sa najvećim brojem ličnih glasova u dotičnoj kantonalnoj skupštini.

U narednom krugu za izbor preostalih delegata u Dom naroda izbor bi vršio etnički gremij na način da bi gremij birao nedostajuće delegate isključivo iz reda izabranih zastupnika iz kantonalnih skupština u kojima je Uputstvom CIK BIH definisan njihov broj. Nakon ovog kruga izbora nedostajućih delegata obavio bi se naredni krug glasanja u kojem bi gremij birao nedostajući broj delegata sa liste svih izabranih etničkih/ostalih zastupnika iz svih kantona. U ovom krugu više se ne primjenjuje Uputstvo CIK BIH jer je broj delegata po etničkom principu po kantonima iscrpljen. Izabrani bi bili delegati sa najvećim brojem glasova gremija. I konačno, ukoliko bi ostalo opet bilo koji klub naroda nepopunjen (u praksi se to može odnositi samo na Klub Srba jer nikada nije izabrano 17 zastupnika srpske nacionalnosti u 10 kantona) pristupilo bi se izradi liste na kojoj bi se nalazili maksimalno do tri kandidata iz svakog kantona (može biti i manje ako ih nema toliko u kantonu) sa najvećim ličnim količnikom glasova koji su bili na listama na nisu izabrani, te bi nedostajući broj kandidata izabrao dotični etnički gremij većinom glasova.

Gremij (lat. gremium: krilo, okrilje; skup glavara ili vodećih osoba u nekoj instituciji) bi sačinjavali svi izabrani zastupnici kantonalnih skupština i predstavničkog doma Parlamenta FBIH date etničke grupe/ostalih. Gremij je ad-hoc tijelo i uspostavio bi se za svaku etničku grupu i za ostale od strane CIK-a u roku od 7 dana od dana službeno objavljenih izbornih rezultata od strane CIK BIH. Imali bi 4 gremija, bošnjački, srpski, hrvatski i gremij ostalih. Radi se a ad-hoc tijelu i obavlja poslove samo jedan-dva dana koliko je potrebno da se obave poslovi. Za zasjedanje gremija ne bi se uvodio nikakav kvorum jer se time onemogućava blokada. Ovakvim načinom oni koji ne bi došli na sjednicu gremija samo bi omogućili onima koji dođu da izaberu delegate, tako da niko neće imati komfor da ne dolaskom blokira procese. Svaki član gremija ima samo jedan glas. Svaki etnički/ostali gremij glasa isključivo za liste iz svoje etničke grupe/ostalih.

Izbor predsjednika/potpredsjednika FBIH

Smatramo da nije potrebno uvoditi neke nove cenzuse za delegiranje liste predsjednika/potpredsjednika FBiH, dakle ostaje 1/3 odnosno najmanje po šest delegata iz svakog Kluba. Ukoliko se lista ne ponudi u propisanom roku cenzus za predlaganje se smanjuje za 50 posto, odnosno listu mogu predložiti najmanje po 3 delegata iz svakog od klubova.

Izbor sudija Ustavnog suda

Prijedlog je da se, ukoliko predsjednik/potpredsjednici ne dostave prijedloge Parlamentu FBIH u propisanom roku, kompletna lista kandidata koji su ispunili uslove se dostavlja od strane VSTV direktno Parlamentu na izglasavanje. Na ovaj način onemogućavaju se sve "igre" predsjednika/potpredsjednika FBIH ukoliko u propisanim rokovima ne dostave usaglašene prijedloge.

"Svakako je definisano da konačan izbor vrši Parlament FBIH.Izneseni prijedlozi imaju smisla samo ako se cijeli predloženi paket prihvati. Parcijalni pristup ili parcijalno prihvatanje ne bi bio izraz stavova naših organizacija. Značajno je istaći da se ponuđenim paketom ne dovodi do novih segregacija kojih već imamo na pretek te smo zato na početku istakli da se radi o privremenom ad-hoc rješenju koje bi se primjenjivalo samo na implementaciju i eventualne blokade nakon provedenih neposrednih općih izbora 2022 godine.Po ponuđenom prijedlogu bile bi nužne minimalne izmjene Ustava FBIH, dok bi se sva druga navedena rješenja inkorporirala izmjenama Izbornog zakona BiH. Prijedlog smo u kontekstu njegove provedbe provjerili sa CIKBIH.", navodi se u prijedlogu. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti