Jenjava krađa šume

10.10.2022. 08:34 / Izvor: Glas Srpske
Šuma

Krađa šume u Republici Srpskoj jenjava, o čemu svjedoči i podatak da su šumokradice u prvom polugodištu ove godine posjekle drvo vrijedno 621.143 marke.

Krađa šume u Republici Srpskoj jenjava, o čemu svjedoči i podatak da su šumokradice u prvom polugodištu ove godine posjekle drvo vrijedno 621.143 marke, što je manje u odnosu na isti period prošle godine, kada su ukradeni trupci bili teški 792. 941 KM. 

U “Šumama RS” ističu da su zbog bespravne sječe 3.894 metra kubna drveta u pomenutom periodu podnijeli ukupno 652 prijave, od čega 128 krivičnih i 524 prekršajne.

Objasnili su da su prijave podnesene po osnovu bespravne sječe sa otuđivanjem šumskih drvnih sortimenata, bespravne sječe bez otuđivanja šumskih drvnih sortimenata, krađe gotovih šumskih drvnih sortimenata i ostale štete.

"Od ukupno podnesenih, riješene su četiri krivične prijave i 35 prekršajnih, dok je u istom periodu lani evidentirana šteta u količini od 5.207 metara kubnih, a u istom periodu 2020. godine evidentirana šteta je bila 5.436 metara kubnih", kazali su u “Šumama RS”.

Istakli su da je u prvoj polovini prošle godine podneseno ukupno 675 prijava, od čega su riješene jedna krivična i 42 prekršajne. U istom periodu 2020. godine, kako su dodali, podneseno je ukupno 937 prijava, od čega je riješeno 12 krivičnih i 83 prekršajne.

"Šumska šteta evidentirana je u skoro svim organizacionim dijelovima javnog preduzeća, a najveća šteta je na području ŠG “Jahorina” Pale, ŠG “Banjaluka” Banjaluka, ŠG “Doboj” Doboj, ŠG “Borja” Teslić, te ŠG “Romanija” Sokolac", rekli su u “Šumama RS”.

Iako je na planu zaštite šuma i šumskog zemljišta, kako kažu, učinjen pomak u odnosu na raniji period, i dalje ostaje obaveza da budu pojačani svi aspekti zaštite šuma od bespravne sječe.

"Šteta ove prirode je konstantna i predstavlja veliki problem na nivou preduzeća i iz tog razloga obaveza je da kontinuiranom zajedničkom aktivnošću uz pomoć Republičke inspekcije i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS, te uz adekvatnu podršku sudskih institucija u smislu bržeg odlučivanja po prijavama, preduzmemo sve neophodne mjere kako bi ova negativna pojava bila smanjena", rekli su u “Šumama RS”.

Dodali su da se akcioni plan Vlade RS za suzbijanje nelegalnih aktivnosti u šumarstvu sprovodi tako što se u kontinuitetu vrše kontrole prometa i pilanskih postrojenja od strane JPŠ “Šume RS” a.d. Sokolac u saradnji sa MUP-om i Republičkom upravom za inspekcijske poslove.

"Kontrole se sprovode nenajavljeno na cijeloj teritoriji Republike Srpske, a pojačan je i rad čuvarskih službi. Osim toga, jedna od mjera kojoj pribjegava sve više organizacionih dijelova jeste i postavljanje video-nadzora na kritičnim područjima i postavljanje rampi na šumskim kamionskim putevima", kazali su u “Šumama RS”.

Kao jednu od mjera, kako navode, javno preduzeće je u ugovorima o isporuci šumskih drvnih sortimenata definisalo da će, u slučaju kada drvni sortimenti koji potiču iz nelegalnih aktivnosti budu pronađeni na vozilu ili stovarištu kupca, te u slučaju da kupac vrši njihovu preprodaju, ugovor biti raskinut i prekinuta saradnja s kupcem.

Zaduženja

U “Šumama RS” su kazali da je uprava javnog preduzeća zadužila direktore organizacionih dijelova da preduzimaju sve neophodne radnje na suzbijanju bespravne sječe i otuđenja šumskih drvnih sortimenata, te mjere s ciljem sankcionisanja svakog protivpravnog ponašanja.

"Protiv radnika za koje je bilo utvrđeno da su učestvovali u nelegalnim aktivnostima pokrenuti su postupci za utvrđivanje odgovornosti i izrečene disciplinske mjere. Obaveza direktora organizacionih dijelova je da blagovremeno pokreću postupke za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze kada za to postoje uslovi, ali i podnošenje krivičnih prijava ukoliko u radnjama zaposlenih ima elemenata krivičnog djela", rekli su u “Šumama RS”.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti