Masovno grijanje na struju najavljuje havariju na mreži

Osim vlasnika stanova, i oni koji žive u kućama u Republici Srpskoj sve češće, zbog enormnog poskupljenja peleta i drveta, prelaze na zagrijavanja prostorija na struju, što bi u zimskom periodu moglo izazvati veće gubitke na mreži, učestalije kvarove te pregorijevanje osigurača u trafo-stanicama. 

U domaćim distributivnim preduzećima ističu da nemaju precizne podatke koliko je do sada ljudi koji žive u stanovima i kućama prešlo na grijanje na struju, ali da informacije sa terena pokazuju da ih je sve više.

U “Elektro Bijeljini” objašnjavaju da stanovi u zgradama i kuće uglavnom imaju jedan priključak i mjerno mjesto preko kojeg napajaju električne aparate u svojim prostorijama. Najčešća odobrena snaga po jednom mjernom mjestu domaćinstva za trofazni priključak iznosi 17,3 kNj, a monofazni 8,1 kW.

"Ova odobrena snaga omogućava krajnjim kupcima da struju koriste i za grijanje bez potrebe da se obraćaju distributivnom preduzeću", pojašnjavaju u “Elektro Bijeljini”.

Poručuju da nemaju relevantne podatke o broju krajnjih kupaca koji struju koriste za grijanje, niti koliko će njih postojeće zamijeniti strujom ove zime, jer će to većina uraditi u okviru već odobrene snage. Naglasili su i da distributer može samo izvršiti procjenu broja takvih kupaca na osnovu analize potrošnje struje i poređenjem te potrošnje sa prethodnim zimskim periodom. Takođe podvlače da im je za šest mjeseci podneseno 130 zahtjeva za povećanje odobrene snage.

"Prelazak većeg broja ljudi koji žive u stanovima i individualnim objektima na grijanje na struju uticaće na preopterećenje distributivne mreže, što će za posljedicu imati rast gubitaka, više kvarova i pregorijevanje osigurača u trafo-stanicama", zaključili su u “Elektro Bijeljini”.

Isto obrazloženje stiže i iz “Elektro Doboja”, gdje navode da imaju zahtjeva za dokup snage, za koje pretpostavljaju da su u vezi sa upotrebom struje za zagrijavanje objekata na području Posavine, odnosno Dervente, Broda i Šamca, gdje postoji problem obezbjeđenja drveta za ogrev. Nove zahtjeve za povećanje snage dobila je i “Elektrodistribucija” Pale, njih ukupno devet, a tiču se stambenih zgrada.

Sa druge strane u banjalučkoj “Elektrokrajini” navode da je od 7.000 stambenih jedinica u zgradama sa vlastitim centralnim grijanjem preko kotlovnica na pelet ili drvnu sječku više od 3.500 prešlo na struju.

"Očekujemo da do kraja godine taj broj stanova bude oko 5.000, samo u Banjaluci, te nekoliko hiljada u ostalim gradovima i opštinama koje pokriva naše preduzeće", poručili su iz “Elektrokrajine”.

Podvukli su da bi prelazak kompletnih zgrada i naselja na grijanje na struju mogao preoptereti mrežu, što bi za posljedicu imalo često iskakanje osigurača u trafo-stanicama, uz veliku mogućnost pregorijevanja elektroinstalacija u zgradama i priključnim podzemnim kablovima, od trafo-stanice do zgrade.

Preporuka

Iz “Elektrokrajine” apeluju na potrošače koji su zbog poskupljenja peleta i ogreva dovedeni pred svršen čin da, ako ikako mogu, koriste klima-inverter uređaje umjesto termoakumulacionih peći, norveških radijatora i grijalica.

"Klime, za isti prostor zagrijavanja, troše od tri do pet puta manje struje. To je ekonomičnije, a time je i manje opterećenje na elektromrežu", poručili su iz distributivnih preduzeća.