Završit će kao stočna hrana: Zbog čega domaći mlinari bježe od pšenice proizvedene u RS-u

Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Republici Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.

Kako poručuju poljoprivrednici, riječ je o kvalitetnom zrnu, pa im nije jasno zašto mlinari konstantno uvoze pšenicu, umjesto da kupe onu koja je proizvedena na našim njivama. 

"Ove godine smo, uprkos lošim vremenskim prilikama, imali odličan kvalitet pšenice. Nije nam jasno zašto mlinari ne uzimaju našu pšenicu, kad joj zaista ništa ne fali. Naravno, ima i zrna lošijeg kvaliteta, ali su značajne količine, ipak, izuzetno kvalitetne, zbog čega bi trebalo da u potpunosti odgovaraju  potrebama mlinsko-pekarskog sektora. Uprkos tome, nedugo nakon žetve otkup je zaustavljen, a krenuo je uvoz, koji je mnogima pomrsio račune. Dobar dio pšenice ostao je u ambarima i najvjerovatnije će otići u stočnu hranu", kaže za Srpskainfo predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, Stojan Marinković.

Mlinari, međutim, tvrde da domaća pšenica nije odgovarajućeg kvaliteta i da im se ne isplati da je kupuju, jer nemaju kome da prodaju brašno napravljeno od nje!?

Ratarima je bitno da je pšenica dobre težine, da je suva i sa normalnim procentom primesa. Međutim, kad uradimo ispitivanje, vidimo da ta pšenica ne zadovoljava tehnološki kvalitet, a osnovna primjedba je da nema dovoljan procenat proteina, odnosno vlažnog glutena, a nema ni dobru kvalitetnu grupu, ni energetsku vrijednost. Zato mi ne kupujemo takvu pšenicu, jer znamo da pekari neće brašno koje je od nje napravljeno – ističe za Srpskanifo predsjednik Udruženja mlinara RS, Zoran Kos.

Objašnjava da se ne može hljeb praviti od pšenice koja ima 20 odsto glutena.

"Može, ali će više liči na palačinku. I nama bi bilo jeftinije poslovanje da kupujemo domaću pšenicu, ali pekari ne žele nekvalitetno brašno, pa zato nemamo izbora nego da uvozimo žito", poručuje Kos.