Seljacima je svaka marka bitna

25.10.2022. 07:36 / Izvor: Nezavisne novine
poljoprivreda

Najavljeno povećanje Agrarnog budžeta u Republici Srpskoj od 180 miliona KM za narednu godinu poljoprivrednici uglavnom pozdravljaju, ali pod uslovom da raspodjela sredstava bude pravednija i da ne bude nikakvih malverzacija.

Najavljeno povećanje Agrarnog budžeta u Republici Srpskoj od 180 miliona KM za narednu godinu poljoprivrednici uglavnom pozdravljaju, ali pod uslovom da raspodjela sredstava bude pravednija i da ne bude nikakvih malverzacija.

Podsjećamo, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, ali i Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, najavili su prije nekoliko dana da se Agrarni budžet sa ovogodišnjih 75 miliona KM povećava iduće godine na 180 miliona KM.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, istakao je za "Nezavisne" da bi s obzirom na velika poskupljenja Agrarni budžet mogao biti i veći.

"Ipak je veći za 105 miliona KM u odnosu na ovu godinu, što znači da je više nego duplo povećan. Sada treba naći mogućnosti i subvencionisati sve ono što nema na tržištu. Mi ćemo tražiti da se izjednače subvencije na mlijeko sa Federacijom BiH, jer je kod nas trenutno 25 feninga po litru, a kod njih 45 feninga. Predložićemo da se investira više u poljoprivrednu proizvodnju koje fali na tržištu, odnosno u svinjarstvo, govedarstvo i tako dalje. Takođe, pravedniju raspodjelu sredstava Agrarnog budžeta, da se kod kupovine mehanizacije ograniči po hektaru i da se uvede reda. Da jedno domaćinstvo može kupiti samo jedan traktor, a ako nema dovoljno zemlje da ga ne može ni kupiti", objašnjava Usorac.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kazao je da bi Agrarni budžet uvijek mogao biti veći, ali da je ovo povećanje ipak veliki pomak.

"Sigurno će ovo poljoprivrednicima povrtarima dobro doći. Mi sada očekujemo usvajanje budžeta i da će nas ministar u decembru zvati na dogovor za raspodjelu kako bi ta sredstva bila raspoređena i što veći broj poljoprivrednika imao koristi od Agrarnog budžeta. Očekujem duplo veća sredstva za povrtare, a naš stav je da najviše treba uložiti u tekuću proizvodnju, kako bi sljedeće godine mogli zasijati što više povrća. Ako sredstva budu operativna odmah početkom godine, kao što su uvijek bila, mi ćemo u novu proizvodnju ući mnogo jači", rekao je Mastalo.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, naveo je da će se i ovo povećanje Agrarnog budžeta veoma brzo istopiti ukoliko cijene nastave ići ka gore.

"Od svih proizvođača voćari imaju najmanju podršku i povučemo najmanje sredstava kroz kapitalna ulaganja, ali i kroz premiju za proizvodnju. Voćarstvo je najskuplji biznis i najveće ulaganje, a dobija se najmanji podsticaj. Više od 40 odsto voćara je napustilo proizvodnju jer niko neće džaba da radi. Vidjećemo kada se sve voće bude uvozilo po kojim će cijenama biti i da li će to opravdati naše zahtjeve. Ako ne dobijemo premiju za proizvedeno i prodano voće od 12 do 15 feninga sigurno je da će još voćara napustiti proizvodnju. Voćari se zalažu za to da procentualno svima ide jednako sredstava iz Agrarnog budžeta bez obzira koja to grana poljoprivrede bila", pojasnio je Dojčinović.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, naglasio je da je seljaku svaka marka bitna, ali da to treba da bude realnije raspoređeno jer ima dosta nepravilnosti u raspodjeli sredstava.

"Pravilnik o dodjeli sredstava treba pod hitno mijenjati, ne treba se asocirati samo na velike proizvođače, nego treba dati i sirotinji da nešto dobije. Selo je zasnovano na sitnim seljacima, a ne gazdama.  Mnogo sredstava ode mimo seljaka jer ima fiktivnih računa i svašta se dešavalo zadnjih godina. Mi se zalažemo da manjim proizvođačima bude dostupno više novca, odnosno podsticaja. I onaj što ima četiri, pet krmača i njemu treba dati nešto, jer ponavljam, selo nije zasnovano na gazdama nego na običnim seljacima", zaključio je Banjac.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti