Jan de Jong o ekonomskim benefitim koje digitalni nomadi mogu donijeti u svaku državu

Digitalno nomadstvo je velika prilika za cijelu regiju, Jan de Jong smatra da je revolucija rada na daljinu vjerovatno najbolja stvar koja se može dogoditi ovoj regiji.

Digitalni nomadi su zajednička odgovornost privatnog i javnog sektora našeg društva. Jan de Jongom, preduzetnik i nositelje inicijative uvođenja vize za digitalne nomade u Hrvatskoj i osnivačem Asocijacije digitalnih nomada u Hrvatskoj govrio je za Lonac.pro.

Digitalni nomadi, Zapadni Balkan

Još od davnina postoje nomadi, oni koji se često sele, lutaju i mijenjaju boravište. Nomadi se bave lovom, ribolovom ili stočarstvom i putuju gdje ih srce vuče. Danas postoje digitalni nomadi, profesionalci koji se sele u državu u kojoj nemaju državljanstvo, ali imaju pristup internetu, a najčešće su freelanceri ili preduzetnici, takozvani „radnici na daljinu“ koji koriste digitalne tehnologije za obavljanje svog posla.

Ako imaš zanimanje koje ti omogućava da radiš od kuće – sjajno, to znači da tvoja kuća može biti na bilo kojoj tački na planeti i ti vrlo lako možeš da postaneš digitalni nomad. Ovaj trend postaje sve popularniji i sve više ljudi odlučuje se biti stanovnicima svijeta, ali ako pogledamo zakonske regulative, čini se da su u nekim državama Zapadnog Balkana digitalni nomadi više dobrodošli nego u drugim.

Ekonomski benefiti koje digitalni nomadi mogu donijeti u svaku državu prepoznati su u državama širom svijeta i sve veći broj zemalja nudi posebne vize za digitalne nomade. U Bosni i Hercegovini u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, već postoji inicijativa koja bi nas uvrstila u rastuću grupu zemalja koja će digitalnim nomadima nuditi posebne vize, ali još uvijek jedina opcija za njihov boravak su tromjesečne turističke vize.

Nedavno je na Jahorini održana Cross Border Coworking Conference 2022 u organizaciji INTERA Technology Park Mostar – Zaklade za inovacijski i tehnološki razvitak. Skoro dvadeset govornika i govornica podijelilo je svoja razmišljanja na ovu temu, a zemlje Zapadnog Balkana okarakterizirane su kao poželjna destinacija za digitalne nomade. 

Jan de Jong, Hrvatska 

Rođen u Holandiji, Jan de Jong odrastao je sa željom da živi američki san i pokrene vlastiti posao. Ali život je imao druge planove za Jan de Jonga, američki san postao je hrvatski san kada je Jan upoznao svog prvog poslovnog partnera, Hrvata rođenog u Brčkom i napravio najbolju odluku koju je donio u životu – započeo je svoju preduzetničku karijeru u ovoj regiji.

Stigao je u Hrvatsku kao dvadesetdvogodišnjak, 2006. godine, i pronašao svoju sreću u Splitu. Danas je otac četvero djece, suprug i preduzetnik i osnivač nekoliko kompanija uključujući uključujući M+ Group, Younited Agency, Webpower Adria, CROP, a svima njima, zajedničko je da rade sa sektorima razvijenim u Holandiji, a koji na našim prostorima, gotovo da nisu bili uopće razvijeni. Razgovarala sam sa Jan de Jongom, preduzetnikom i nositeljem inicijative uvođenja vize za digitalne nomade u Hrvatskoj i osnivačem Asocijacije digitalnih nomada u Hrvatskoj.

Kada je stigao u Hrvatsku, Jan se prisjeća, kako u to vrijeme u Hrvatskoj nije živjelo mnogo stranaca, a danas, Hrvatska je prema Nomad List, jednom od vodećih kreatora unutar zajednice digitalnih nomada, na prvom mjestu kao najomiljenija destinacija među digitalnim nomadima, a slijede je Japan i Tajvan. Nakon pisma koje je Jan de Jong uputio premijeru, Hrvatska je napravila veliki iskorak i poželjela dobrodošlicu digitalnim nomadima dajući im dozvole za boravak i danas, i tokom cijele godine, Hrvatska je domaćin hiljadama digitalnih nomada, a u Splitu se smjestila napredna zajednica iseljeništva i digitalnih nomada.

Digitalni nomadi, Bosna i Hercegovina

Jan de Jong, koji od 2020. godine, po prvi put u karijeri nema uredski prostor, posjetio je ovogodišnju Cross Border Coworking Conference 2022 i ispričao mi kako su ga inspirirali digitalni nomadi koji su dijelili svoje uvide, ali i napomenuo da je još jednom potvrdio koliko je digitalno nomadstvo velika prilika za cijelu regiju, a da je revolucija rada na daljinu vjerovatno najbolja stvar koja se može dogoditi ovoj regiji – nudi nam promjenu da preokrenemo odljev mozgova, a dijaspora sada može raditi „na daljinu“ za svoje poslodavce u inozemstvu.

U Bosni i Hercegovini ima nekoliko coworking prostora kao što su Networks, Homework HUB, HUB 387, Creative HUB, tershouse, CosmoHub u Sarajevu i Coworking i Smart Office u Banja Luci, ali još uvijek u njima nema dovoljno digitalnih nomada. Zanimalo me šta je potrebno da Bosna i Hercegovina može učiniti da bi postala privlačnija digitalnim nomadima, ali i šta to možemo mi, kao pojedinci i pojednike:

"To je zajednička odgovornost i privatnog i javnog sektora. Rowena Hennigan je to dobro rekla tokom svoje radionice na konferenciji. Bosna i Hercegovina će prvo morati naučiti hodati prije nego što može trčati; dugo i ozbiljno razmišljati o tome koje su potrebe digitalnih nomada i napraviti potrebne promjene. Od WiFi-a, do stvaranja namjenskih radnih mjesta u ugostiteljstvu, stvaranja područja zabrane pušenja ili općenito zabrane pušenja u zatvorenim prostorima. Nakon što su osnovne potrebe postavljene, sve je u stvaranju sjajnog sadržaja i promoviranju onoga što BiH ima za ponuditi“, istaknuo je Jan de Jong.

Iako je još uvijek potrebno da Bosna i Hercegovina napravi administrativne olakšice kada je u pitanju dozvola za boravak i rad u Bosni i Hercegovini, postoje pojedinci i pojedinke koji srčano rade na promociji Bosne i Hercegovine kao odlične destinacije za digitalne nomade, ali i institucije koje doprinose njihovom boljem položaju.

Senad Šantić je uspješni preduzetnik koji promovira Bosnu i Hercegovinu kao odličnu destinaciju za digitalne nomade. U svom videu on kaže da su prednosti koje Bosna i Hercegovina može ponuditi digitalnim nomadima: lijepi gradovi, solidan interenet, niski životni troškovi, dobra lokacija u Evorpi i bosanska kafa. Šantić je nedavno gostovao u podcastu Adnana Baručije na FACE TV, i glasno poručio – digitalni nomadi su budućnost.

Još jedna od lijepih inicijativa stigla je u aprilu ove godine - Projekat RECOOPER koji implementiraju Privredna/Gospodarska komora FBiH i INTERA Tehnološki Park iz Mostara u cilju jačanju kapaciteta turističkih operatera i brendiranju Hercegovine kao destinacije za digitalne nomade.

Populariziranje pitanja digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini, lijepe inicijative pojedinaca, pojedinki i institucija značajni su pomaci koje činimo u našem društvu. Ipak, jasno je da ukoliko podrška države izostane i „ne naučimo hodati“ ne možemo očekivati da zajedno sa digitalnim nomadima dobro trčimo trku za ekonomske benefite i razvoj turizma.