Opštine sa nula otpada: Još jedna srednja škola dio projekta i edukacije o upravljanju otpadom

21.11.2022. 08:34 / Izvor: Akta.ba
ilijaš
OTVORI GALERIJU

Na putu ka zelenoj tranziciji, korjenite sistemske promjene su potrebne u svim segmentima društva, a mladima je često dodijeljena odgovornost za njihovo pokretanje.

Na putu ka zelenoj tranziciji, korjenite sistemske promjene su potrebne u svim segmentima društva, a mladima je često dodijeljena odgovornost za njihovo pokretanje. Međutim, osnaživanje mladih kroz adekvatnu edukaciju o upravljanju otpadom u trenutnom obrazovnom sistemu često je marginalizirano. Uvidjevši te nedostatke, projekat Opštine sa nula otpada, između ostalog, za cilj ima i jačanje svijesti i edukaciju mladih o značaju adekvatnog upravljanja otpadom, kao i motiviranje mladih kroz obrazovanje da preuzmu inicijativu i postanu budući lideri u održivom razvoju.

Nakon što je Prva gimnazija u Sarajevu uspješno realizovala i prve časove slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“ koji je kreiran u okviru projekta Opštine sa nula otpada, ovu praksu nastavljaju i ostale srednje škole projektnog područja.

okoliš

Među tri pilot škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Srednjoškolski centar "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš. U utorak, 15. novembra 2022. godine, u Srednjoškolskom centru "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš održan je redovni čas biologije, ali ovaj put na malo drugačiji način.

Nastavna jedinica „Značaj i korist kompostiranja“ je uspješno realizirana uz aktivno učešće učenika četvrtog razreda ove škole koji su svoje istraživanje na ovu temu argumentovali širokim znanjem iz područja biologije. Opštepoznato je da se gradivo najbolje usvaja kroz praktičan rad, te su učenici teorijsko znanje praktično primijenili praveći svoj komposter.

Poredeći cirkularnu ekonomiju sa kruženjem materije u prirodi, učenicima su predstavljeni principi i prednosti implementacije koncepta nula otpada u vlastiti obrazac svakodnevnog ponašanja pojedinca. Učenici su istakli da recikliranje vide kao način sanacije štete načinjene prirodi, ali da nam primarni cilj treba biti eliminisanje štetnog utjecaja. Kako navode učenici, papir je materijal koji je najpogodniji za reciklažu, kao i plastika, staklene ambalaže i limenke.

okoliš

U učionici biologije je vladala kreativna, ali u isto vrijeme i radna atmosfera. Da je simbioza recikliranja i umjerenosti moguća, pokazali su kreativni srednjoškolci čije su rukotvorine krasile police učionice. Plastične flaše, limenke, stari kišobrani su dobili novi identitet, te su postali satovi, odjeća i šarene vazne - sirovine za proizvodnju novih predmeta, smanjujući na taj način nastanak otpada.

Međutim, jednu trećinu ukupnog otpada iz domaćinstva čini upravo organski otpad koji pored svoje primjene u vrtlarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji, najčešće završi na deponijama ili u spalionicama i tako bespovratno izgubi svoju vrijednost. S toga, akcenat na ovom času biologije je bio upravno na kompostiranju, kao najstarijoj metodi reciklaže kojom se istovremeno zbrinjava organski otpad iz domaćinstva i vrta te proizvodi kvalitetno organsko gnojivo. Prema preciznijoj definiciji, kompostiranje je bioagrotehnički proces transformacije organske biomase iz otpada koja se, spontano ili kontrolirano, aerobno, razlaže i pretvara u stabilno, ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo sa visokim sadržajem humusa. Dakle, kompostiranje je jedan zatvoreni krug saradnje čovjeka i prirode u kojem svi profitiraju.

okoliš

Prije praktične implementacije naučenog, na času su predstavljeni pozitivni primjeri iz prakse. U praktičnom dijelu časa, učenici su prikazali istraživanje tržišta i plan sprovođenja projekta kompostiranja na nivou Općine Ilijaš, te prikazali potencijalne interesne strane koje je potrebno povezati u tom lancu. Čas je zaokružen kreiranjem vlastitog kompostera, čime su srednjoškolci pokazali da su usvojili teorijsko znanje iz ove oblasti.

U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti proširivati svoje znanje na ovu temu i praktično primjenjivati koncept nula otpada i kompostiranje u svojoj svakodnevnici. Projektni tim Opštine sa nula otpada se ovom prilikom zahvaljuje Srednjoškolskom centru "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš i nastavnici biologije, kao i učenicima četvrtog razreda na saradnji i aktivnom učešću u projektu.

okoliš

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti