Dolaze li bolja vremena za radnike na teškim poslovima u metalskoj industriji?

28.11.2022. 08:01 / Izvor: Federalna.ba
metalna industrija

Iako se privredna situacija posljednjih godina dosta promijenila, stub razvoja Zeničko-dobojski kantona i danas je, prema mišljenju mnogih, metalska industrija.

Iako se privredna situacija posljednjih godina dosta promijenila, stub razvoja Zeničko-dobojski kantona i danas je, prema mišljenju mnogih, metalska industrija. Višegodišnja nastojanja sindikalnih organizacija i radnika da se u ovoj branši izbore za veća prava doprinijela su da status radnika bude dosta unaprijeđen, ali još mnogo toga ima da se uradi. Posljednji primjeri daju nadu da za radnike koji rade teške poslove dolaze bolja vremena. Naime, osim osiguravanja kolektivnih ugovora kojima su radnicima zagarantirana veća prava, dugogodišnjom sindikalnom borbom radnicima najveće kompanije za proizvodnju čelika i metala - Arcelor Mittal Zenica ostvareno je pravo na beneficirani radni staž.

Rad u gotovo nevjerovatnim uslovima - izloženi su buci, prašini, visokim temperaturama. Radnici Arcelor Mittala nerijetko su imali direktne posljedice po zdravlje.

"Ljudi u penziju odlaze kao bolesnici, a u njoj provedu nekoliko godina. Znači, završe kao teški hronični bolesnici", govori Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

Višedecenijska borba Sindikata da u Mittalovim proizvodnim pogonima bude osigurana beneficija na uslove rada urodila je plodom. Posljednjom odlukom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike konačno su utvrđena beneficirana radna mjesta.

"16.11. donesena je odluka za Arcelor Mittal, za 1.236 radnika. To nije malo. Imaju radna mjesta koja su predviđena da će biti 2 mjeseca uvećano, negdje 3 i 4, a najviše 5", navodi Zuhdija Kapetanović, predsjednik Sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica              .

Iz Arcelor Mittala pozdravljaju ovu odluku, kazavši nam da se pridržavaju svih zakonskih propisa, a da naročito podržavaju sve odluke koje doprinose zaštiti i dobrobiti radnika. No, šta je u ostalim preduzećima metalske industrije?

"Imamo situaciju da u velikom broju metalskih firmi se ne uplaćuje ni onaj redovni staž. Radi se o nečemu što je trošak za poslodavce - priprema dokumentacije iziskuje za poslodavce značajna sredstva", ističe Mujkanović.

Radnici Arcelor Mittala imat će satisfakciju na otežane uslove rada - i to je dobro. No, pred sindikalcima je nastavak borbe da bi i ostalima bili osigurani ovakvi ili slični uvjeti. Iz tešanjskog Man Hummela upozoravaju da su posljednje instrukcije iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike njihove radnike doveli u nezavidan položaj.

"Samo radna mjesta koja su okarakterisana da su sa visokim i vrlo visokim rizikom mogu da budu proglašena kao radna mjesta sa posebnim uslovima rada - to do sada nije bio slučaj jer su radna mjesta sa srednjim rizikom, kao sto mi imamo u fabrici, do sada bila regulisana kao radna mjesta sa posebnim uslovima rada", objašnjava Dino Čamdžić, predsjednik Sindikata Man Hummela Tešanj.

I nisu samo uslovi rada tema sindikalne borbe. U vremenu galopirajuće inflacije kroz kolektivne ugovore nastoje radnicima osigurati veća novčana primanja. Iako se radi većinom o privatnim preduzećima, pozitivna praksa u ovom kantonu je da poslodavci sarađuju sa sindikatima.

"U većini naših sindikalnih organizacija imamo ili zaključene kolektivne ugovore ili imamo pregovore o zaključenju novih kolektivinih ugovora. U toku su pregovori u sindikalnoj organizaciji Pobjeda Tešanj. I u drugim sindikalnim organizacijama, u manjoj ili većoj mjeri, došlo je do povećanja satnice ili će ona biti povećana od 1.1", dodaje Mujkanović.

Ove godine potpisali smo i dosta znacajnije povecanje plate u odnosu na prethodne godine.

Čamdžić precizira kako povećanje plate ove godine iznosi 16%, a pored toga i isplate 1.080 KM dobili su još neka poboljšanja za radnike.

Metalski sektor u Bosni i Hercegovini danas upošljava gotovo deset puta manje radnika u odnosu na prijeratne godine - to je realna slika gotovo svih proizvodnih grana. Odlazak mladih i nedostatak radne snage uzimaju danak, a realni sektor, kao jedan od važnijih stubova domaće ekomonije, suočen je sa izazovima današnjice jer bez radne snage nema ni profita, a ni privrednog rasta. Stoga se nameće pitanje je li krajnje vrijeme da se radnika prestane smatrati kao statistički podatak i trošak za poslodavca.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti